Norvežani glasaju na parlamentarnim izborima između laburista i desnice
Norvežani izlaze na birališta u nedelju 7. i ponedeljak 8. septembra u tijesnoj trci koja će odlučiti da li će nastaviti sa vladom koju predvode laburisti ili će se okrenuti desnom centru.
Država članica NATO saveza, koja dijeli arktičku granicu sa Rusijom i dio je jedinstvenog tržišta Evropske unije, ali nije država članica, ima samo četiri miliona birača.
Uprkos malom broju stanovnika, Norveška je dugo igrala važnu ulogu na međunarodnoj sceni, a ratovi u Gazi i Ukrajini, ali i američke trgovinske carine, igrali su značajnu ulogu u predizbornoj kampanji.
Ipak, u završnoj fazi trke, fokus je prebačen na rastuće troškove života i nejednakost.
Očekuje se da će najmanje devet političkih stranaka osvojiti mjesta na parlamentarnim izborima koji se završavaju u ponedeljak uveče, ali samo su lideri tri glavne stranke kandidati za premijera.
Geopolitička pitanja su postala veoma važna za birače, a analitičari su rekli da bi to moglo koristiti laburistima i njihovom lideru, premijeru Jonasu Gahru Stereu, bivšem ministru inostranih poslova koji se predstavlja kao siguran partner.
Prema rezultatima nedavnih anketa javnog mnjenja, laburisti i četiri manje stranke će osvojiti 88 mjesta u norveškom parlamentu, tri više od minimuma potrebnog za većinu.
"Najvjerovatniji scenario je da Stehre bude ponovo izabran, ali to će biti koalicija 'tuti frutti', koja će ići u veoma različitim pravcima", rekao je Jonas Stein, vanredni profesor političkih nauka na univerzitetu u Tromseu, piše Reuters.
Povratak na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruski rat u Ukrajini bili su poseban izvor zabrinutosti u Norveškoj, zemlji od 5,6 miliona ljudi sa ekonomijom orijentisanom na izvoz i zajedničkom granicom sa Rusijom na Arktiku.
U desničarskom taboru, konzervativci bivše premijerke Erne Solberg vodili su kampanju za reformu javnog sektora i ukidanje poreza na bogatstvo u Norveškoj, za koji kažu da nepravedno cilja vlasništvo nad preduzećima.
Ali kao i u drugim zapadnim zemljama, birači se sve više okreću populističkijim desničarskim opcijama. Silvi Listhaug iz antiimigracione Partije progresa trenutno osvaja oko 21 posto glasova u anketama, što je ubjedljivo ispred konzervativaca sa 14 posto.
Desničarke Solberg i Listhaug se otvoreno ne slažu oko toga ko bi trebalo da bude naredni premijer u slučaju pobjede desnice, što neke birače čini opreznim u pogledu podrške bilo kojoj od ove dvije opcije.
Izvor: BBC, Reuters