Ljudska prava u Rusiji u 'seizmičkom padu' zbog rata u Ukrajini, kaže stručnjakinja UN

Situacija s ljudskim pravima u Rusiji se "stalno pogoršava" od kada je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, izjavio je stručnjakinja Ujedinjenih nacija (UN), opisujući "dramatičan pad" koji je posebno teško pogodio ranjive grupe poput manjina i migranata.

"Tokom protekle tri i po godine, ruske vlasti su sprovodile namjernu strategiju za uklanjanje neslaganja putem pojačane cenzure, politički motivisanih progona", rekla je Mariana Katzarova, specijalna izvjestiteljica za ljudska prava u Rusiji, u novom izvještaju.

"Antiratni protivnici i aktivisti služe višegodišnje zatvorske kazne, ne zbog zločina, već zbog hrabrosti", rekla je Katzarova na konferenciji za novinare 22. septembra tokom zasjedanja Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi.

U izvještaju je navela da je "građanski prostor sistematski i namjerno uništen", a vlasti su "pretvorile javne institucije u instrumente represije i rata".

Katzarova, nezavisna ekspertica imenovana 2023. godine, prva je monitorica podržana od strane UN-a za stanje ljudskih prava u Rusiji, jednoj od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a. Ona ne govori u ime UN-a.

Prema izvještaju, represija je imala "posebno težak uticaj na ranjive grupe, posebno žene, LGBT osobe, nacionalne i etničke manjine, autohtone narode, vjerske grupe i migrante, koji su bili posebno meta i žrtve u zvaničnoj retorici i praksi".

Na području Sjevernog Kavkaza, došlo je do "neprekidnog urušavanja pravnog poretka, što je omogućilo raširena kršenja, uključujući rodno zasnovano nasilje, femicid, torturu i zlostavljanje, prisilne nestanke i brutalno suzbijanje prava LGBT osoba", navodi se u izvještaju.

Ruske vlasti nastoje ugušiti neslaganje tokom čitavog četvrt vijeka vladavine Vladimira Putina. Represija se proširila nakon njegovog povratka na predsjedničku funkciju 2012. godine, nakon mandata kao premijer, i dodatno se intenzivirala tokom sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

Kao sredstva represije, Kremlj koristi "široke odredbe o javnoj bezbjednosti i nacionalnoj sigurnosti", kao i prošireno zakonodavstvo koje pojedince i organizacije označava kao "strane agente" i "nepoželjne", navodi se u izvještaju.

Katzarova je također opisala "raširenu i sistematsku upotrebu torture i zlostavljanja" od strane pripadnika policije, vojske i drugih, nazivajući to "endemskom pojavom".

Navela je "jasan obrazac u kojem zdravstveni radnici učestvuju u i odobravaju najgnusnije oblike torture, posebno nad ukrajinskim zatvorenicima".

"Odgovornost i pravda, kao i oslobađanje svih ukrajinskih civilnih zatvorenika, ukrajinskih i ruskih ratnih zarobljenika koje drže obje strane, deportovane ukrajinske djece i svih ruskih političkih zatvorenika, moraju biti temelj svakih mirovnih pregovora i procesa", navodi se u izvještaju.

Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a.