Iranci se sukobili s policijom tokom drugog dana protesta zbog ekonomskih problema i pada valute
Protesti u Iranu zbog pada vrijednosti valute i straha od inflacije nastavili su se drugi dan zaredom u glavnom gradu, uprkos pokušajima snaga sigurnosti da rastjeraju okupljene rafalima suzavca.
Radio Farda Radija Slobodna Evropa izvijestio je 29. decembra da su mase ljudi viđene kako uzvikuju slogane o ekonomskoj situaciji i protiv vlade na okupljanjima u Velikom bazaru – gdje su mnogi trgovci zatvorili svoje radnje – i na drugim mjestima u centru Teherana.
Usred znakova da se ekonomija urušava pod teretom međunarodnih sankcija, iranska valuta pala je na rekordno niske vrijednosti na deviznim tržištima.
Šef Centralne banke podnosi ostavkuUsred previranja, iranski mediji izvijestili su da je šef centralne banke, Mohammad Reza Farzin, odlučio podnijeti ostavku. Portparol predsjednika Masuda Pezeshkiana rekao je da će šef banke, koji je na funkciji od decembra 2022., biti zamijenjen bivšim ministrom ekonomije Abdolnaserom Hemmatijem – kojeg su poslanici smijenili u martu.
Iranski rijal se na neformalnim tržištima trguje po cijeni od oko 1,4 miliona za dolar, u poređenju s oko 800.000 prije godinu dana. Zvanični kurs je povoljniji, ali nedostupan mnogim građanima i preduzećima.
Mnoge radnje su zatvorene jer su trgovci obustavili poslovanje u znak protesta i pridružili se demonstracijama.
Skandiranja 'Smrt diktatoru'Prijavljeni su i slučajevi gdje su okupljeni uzvikivali "smrt diktatoru", slogan koji se često čuo tokom masovnih protesta "Žena, život, sloboda" koji su potresli Iran 2022. godine. Snimci pokazuju sukobe sa snagama sigurnosti koje su koristile palice i suzavac.
U neuobičajenom potezu, domaći državni mediji, uključujući TV i radio, također su izvještavali o protestima.
Agencija Fars priznala je da se protesti održavaju na nekoliko lokacija u Teheranu, napominjući da ljudi uzvikuju političke slogane.
"Ova okupljanja mogla bi postati nova platforma za aktivnosti ćelija nereda", saopštio je Fars, koji je povezan s Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), upozoravajući na "nesigurnost" i "destabilizaciju".
Agencija ISNA izvijestila je da su mjenjačnice zatvorene zbog nestabilnih tržišnih uslova.
"Većina mjenjačnica izrazila je zabrinutost i nelagodu zbog relativnog zatvaranja tržišta usljed velikih oscilacija", navodi se.
Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Ali Akbar Pourjamshidian rekao je za ISNA da trgovci trebaju imati "strpljenje, toleranciju i podršku i ne dopustiti da psihološke operacije raspiruju atmosferu na tržištu".
Dana 28. decembra, iranski zavod za statistiku objavio je da je inflacija dostigla 52 posto. Istog dana, Pezeshkian je podnio državni budžet parlamentu, obećavši borbu protiv inflacije i visokih troškova života.
Ekonomska situacija Irana pogoršala se usljed stalnih američkih sankcija, kao i sankcija UN-a koje su ponovo uvedene nakon što Iran nije obnovio pregovore s Washingtonom o svom nuklearnom programu i prestao sarađivati s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.
U septembru, kada su sankcije UN-a ponovo uvedene, slušalac Radija Farda poslao je poruku navodeći da je inflacija već "izvan kontrole".
Drugi slušalac je rekao: "Ljudi mijenjaju način na koji štede i kako sebi ugađaju… [a inflacija] vrši pritisak na tržišta poput zlata i dolara."