Kad se Zapad podijeli, problemi se osjećaju na Balkanu

Ne bi bio prvi put da Rusija traži udio u sudbini Kosova. Od protivljenja intervenciji NATO-a 1999. godine do poređenja s anektiranim Krimom i blokiranja međunarodnog priznanja, Moskva je dosljedno igrala ulogu protivnika njegove državnosti.

Danas, kada su odnosi između Sjedinjenih Država i Evropske unije napeti, postoji rizik da ruski utjecaj postane još očigledniji.

Ove sedmice, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov potvrdio je da je Moskva otvorila kanale komunikacije sa Sjedinjenim Državama o dešavanjima na Balkanu i da je spremna da ih produbi. Također je nagovijestio da se i Amerikanci žele uključiti.

"Imamo više prilika za komunikaciju sa SAD-om (nego sa EU) o Balkanu - posebno o Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u regionu. Takvi kontakti se nastavljaju. Oni još nisu donijeli pozitivne ili jasne rezultate. Ali mi smo otvoreni za ove kontakte i, koliko mogu procijeniti, naše američke kolege su također spremne da ih razvijaju", rekao je Lavrov.

Radio Slobodna Evropa (RSE) poslao je upit američkom State Departmentu o tome da li SAD razgovara s Rusijom o Kosovu, BiH ili drugim balkanskim zemljama, kako koordiniraju sa Evropom i kako ocjenjuju ulogu Moskve u regiji, ali odgovor nije stigao.

Evropska unija naglasila je da ne može potvrditi moguće razmjene između trećih strana.

"EU je glavni politički, ekonomski i strateški partner Zapadnog Balkana i u potpunosti je angažovan u regiji", rekao je glasnogovnik Bloka za RSE.

Vlada Kosova u tehničkom mandatu nije komentirala izjave Lavrova. No, vršilac dužnosti premijera Albin Kurti upozorio je u Davosu na indirektnu prijetnju koja Kosovu, preko Srbije, stiže iz Rusije, s obzirom na to da je riječ o dvije države koje ne priznaju njegovu nezavisnost.

"Svako ko pomaže našem sjevernom susjedu u njegovim naporima da nas destabilizuje, stvara probleme i nama. Naša najbliža prijetnja u tom pogledu je Ruska Federacija", rekao je Kurti.

Na Zapadnom Balkanu Rusija igra aktivnu ulogu, uglavnom kroz veze sa Srbijom i Republikom Srpskom, jednom od dva entiteta u BiH. Njen utjecaj u drugim zemljama, poput Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, i dalje ograničen i često indirektan.

Kroz dezinformacije, proruske medije i energetski utjecaj, Moskva nastoji usporiti euroatlantske integracije, povećati nestabilnost u regiji i osporiti interese SAD-a i EU.

Evropski parlament usvojio je nekoliko rezolucija osuđujući te prakse i pozivajući na koordinirani odgovor EU i zemalja partnera.

U izvještaju Kosovskog centra za sigurnosne studije, objavljenom 2024., navedeno je da je jedan od ciljeva Rusije na Zapadnom Balkanu sprječavanje Srbije da se uskladi sa Zapadom.

"Jedan od načina da se to postigne je čvrsta podrška stavu Srbije o Kosovu i ometanje procesa normalizacije odnosa između Kosova i Srbije", navodi se.

Gotovo četiri godine otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Moskva se suočava sa zidom ekonomskih sankcija i diplomatske izolacije Zapada.

Nedavno su neke od ovih prepreka počele da se smanjuju, posebno nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci prošle godine i naknadnih razgovora između zvaničnika obje zemlje kako bi se pronašao izlaz iz sukoba u Ukrajini.

S druge strane, mnogi evropski lideri su zauzeli oštriji stav i nisu pokazali znakove popuštanja prema Rusiji. No, transatlantski odnosi su, također, napeti zbog niza drugih pitanja - od situacije u Gazi do američkih ambicija za Grenland - čineći međunarodnu scenu nepredvidljivijom nego ikad.

"Volim Evropu i želim da joj dobro ide, ali ne ide u pravom smjeru", rekao je Trump na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Za Ivanu Stradnera iz Fondacije za odbranu demokratija u Washingtonu, transatlantski raskol je "ostvarenje sna za Moskvu", jer joj daje priliku da iskoristi krize na Balkanu i pozove Ukrajinu na odgovornost. Među najranjivijim zemljama je Bosna i Hercegovina.

"Zbog različitih vjerskih i etničkih grupa. Ovo stvara tačku trenja koju Rusija može iskoristiti da eskalira krizu - uz pomoć Milorada Dodika - a zatim i da smiri situaciju. To bi iskoristila kao adut za pregovaranje, govoreći Zapadu da ako ne želi da se sukob dalje širi, mora pregovarati s Rusijom", kazala je Stradner za Radio Slobodna Evropa.

Charles Kupchan iz Vijeća za vanjske odnose u Washingtonu kaže da Rusija želi prikazati SAD kao pravog pregovaračkog partnera, a EU kao nebitnu. On smatra transatlantsku podjelu izuzetno opasnom i kontraproduktivnom za obuzdavanje Rusije.

Prema njegovim riječima, ukidanje sankcija Dodiku približilo je stav SAD-a interesima Moskve u BiH, iako je State Department ranije pojasnio za RSE da je ova odluka donesena nakon što su vlasti RS-a povukle niz zakona koji se smatraju neustavnim.

Kupchan tumači izjave Lavrova kao signal veće otvorenosti Washingtona prema Moskvi, u poređenju s Bruxellesom, i kao dio šireg obrasca, gdje se američka politika nenamjerno poklapa s ruskim ciljevima na Balkanu.

"Budući da je Dodik proruski orijentisan i uzimajući u obzir da Rusija favorizuje nestabilnost u regiji - nešto po čemu je poznata i RS - ovo, na neki način, stavlja Washington i Moskvu na istu liniju kada je u pitanju BIH", kaže Kupchan za RSE.

On smatra da je dijalog SAD-a s Rusijom o Ukrajini neophodan, ali upozorava da na Balkanu treba izbjegavati saradnju s Moskvom, jer su njeni interesi "dijametralno suprotni" interesima SAD-a.

"Glavni partner Amerike na Balkanu je EU, a ne Rusija. Iz tog razloga, ono što treba vidjeti jeste mnogo intenzivnija saradnja i diplomatija između SAD-a i EU, iako je to sada teško, s obzirom na to da odnosi SAD-a i Evrope, u ovom trenutku, nisu u dobrom stanju", kaže Kupchan.

On vjeruje da je Kosovo na Trumpovom radaru i da će njegova administracija gurati Prištinu i Beograd ka napretku u pregovorima o normalizaciji odnosa, ali procjenjuje da bi Rusija mogla pokušati omesti ovaj proces, jer "ima za cilj očuvanje svepravoslavnog jedinstva u regiji".

Prema njegovim riječima, Kosovo bi trebalo biti na oprezu zbog mogućih ruskih pokušaja "da rasplamsaju nove nemire".

Stradner, međutim, dijeli drugačije mišljenje - Kosovo je dio šire geopolitičke slike, ali nije glavni fokus Rusije. "Vjerujem da je situacija na Kosovu, u smislu sigurnosti, bolja nego što je bila prije nekoliko godina. A posljednja stvar koju Sjedinjene Države sada žele je nekontrolirana eskalacija", kaže Stradner.

Međutim, prema njenim riječima, Kosovo nikada ne smije zaboraviti da su glavni bastioni ruskog utjecaja u Srbiji i BiH.

Pored političkih veza, Moskva u ove dvije zemlje ima i poluge pritiska i ucjene - od kontrole nad energijom i plinom, do ekonomskog i medijskog utjecaja - koje koristi za održavanje svog strateškog prostora i utjecaja na regiju.

"Kosovo treba razviti mnogo bliže veze s EU i biti izuzetno diplomatski i mudro u svom pristupu Sjedinjenim Američkim Državama", kaže Stradner.

Kako kaže, EU također treba pokazati pravo liderstvo na Zapadnom Balkanu, gdje, do sada, nije bila toliko efikasna.

Po njenim riječima, ovo je vrijeme kada svi, poput "mačaka koje jure za laserom", neumoljivo reagiraju na brzo promjenjive događaje, bez stvarne kontrole i jasne ideje o tome šta slijedi.

"Dok nas svjetlo drži zaglavljenim u svojoj igri, svijet ne čeka", navela je Stradner.