Makedonci na 'farmaceutski turizam' u Kosovo i Srbiju zbog jeftinijih lijekova

"Do Elez Hana, po lijekove…" je rečenica koju graničari na prijelazu Blace između Sjeverne Makedonije i Kosova često čuju, posebno tokom vikenda, kada pitaju makedonske državljane gdje putuju na Kosovu.

Elez Han je prvi grad na kosovskoj strani, udaljen svega pet do šest kilometara od granice, i predstavlja uobičajenu rutu za makedonske građane koji tamo odlaze po jeftinije lijekove, prema svjedočenjima građana koja su podijeljena za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Drugi idu 35–40 kilometara do Uroševca, gdje uz kupovinu lijekova kombinuju i "šoping".

Na drugoj strani, preko graničnog prelaza Tabanovce sa Srbijom, destinacija za nabavku lijekova je grad Vranje.

U državi ne postoje zvanični podaci o tome koliko Makedonaca kupuje lijekove u inostranstvu, koje su njihove mjesečne terapije i kolika se suma na taj način godišnje "odliva" iz zemlje.

Međutim, građani svjedoče da je ova praksa česta i da su glavne destinacije Kosovo i Srbija. Riječ je o lijekovima za srce, trombozu, astmu – onima koji u Sjevernoj Makedoniji ili nisu na pozitivnoj listi i Fond za zdravstveno osiguranje (FZOM) ih ne subvencionira, ili su preskupi, ili ih jednostavno nema u apotekama. Tako pacijenti, iako dobiju recept od ljekara, lijek moraju kupiti privatno.

"Po lijekove idem češće nego što bih želio. Lijek mi je na recept, ali ga plaćam u potpunosti. I kada mi kažu koliko košta mjesečno, dođe mi da zaplačem. U Srbiji je jeftiniji", kaže Milan S. (48) iz Skoplja, koji je na terapiji zbog kardiovaskularne bolesti.

Pacijenti, apotekari u makedonskim apotekama i ljekari potvrđuju da "farmaceutski turizam" postaje svakodnevica za mnoge građane.

Isti lijek – dupla razlika u cijeni"Xarelto" od 15 miligrama lijek je koji 60-godišnji Skopljanac Dragan M. mora da uzima svakodnevno nakon operacije noge zbog venske tromboze. Koristi se za tretman i prevenciju stvaranja krvnih ugrušaka.

Ali, Dragan kaže da mu je ljekar propisao lijek na recept, ali da ga može kupiti isključivo privatno , jer lijek nije na listi onih koje država subvencionira. Cijena u makedonskim apotekama iznosi 2.907 denara po kutiji.

Za isti iznos novca, na Kosovu bi kupio 2,5 kutije istog lijeka. Tamo ga je nabavio za 20 eura, odnosno oko 1.200 denara po kutiji.

Provjera RSE‑a u apotekama na Kosovu pokazala je, međutim, da se isti lijek može naći i za 13,58 eura po kutiji.

"Posljednji put sam uzeo četiri kutije, donijeli su mi ih iz Prištine i koštale su me oko 5.000 denara. U našim apotekama za isti novac mogao sam kupiti samo dvije kutije", kaže Dragan za RSE.

U Srbiji, "Xarelto" od 15 mg košta između 2.227 i 2.382 denara, zavisno od apoteke. Drugim riječima – u obje susjedne države ovaj lijek je jeftiniji nego u Sjevernoj Makedoniji.

Marini V. iz Skoplja ljekar je propisao "Salofalk 500", lijek za kolitis, hroničnu upalnu bolesti crijeva. Mora ga uzimati doživotno jer terapija drži upalu pod kontrolom. Lijek ide na teret FZOM‑a, ali u posljednje tri godine njegova nabavka predstavlja stalan problem.

"Često je u deficitu i redovno (nekoliko puta godišnje) molim nekoga iz Srbije da mi donese zalihe. Uzimam ga bez recepta. Začudo, kod nas je jeftiniji nego u Srbiji, ali ga nema. Uzalud što je na pozitivnoj listi kad ga ne možeš kupiti", kaže Marina za RSE.

U srbijanskim apotekama "Salofalk 500" košta od 1.080 do oko 1.340 denara.

Penzionerka Dragica B. koristi inhalacioni sprej "Spiolto Respimat" – terapiju održavanja kod pacijenata s hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. Kupuje ga privatno, u apotekama u Uroševcu, za oko 1.500 denara. U Sjevernoj Makedoniji cijena je oko 2.600 denara.

Izračun Državnog zavoda za statistiku, urađen za Radio Slobodna Evropa (RSE), pokazuje da udio troškova za lijekove u ukupnim godišnjim troškovima života neznatno varira u posljednje četiri godine.

Trošak za lijekove po domaćinstvu u 2025. godini povećan je za 2,65 posto u odnosu na 2024, što je manje u poređenju s rastom u prethodne tri godine.

Malo tržište, troškovi uvoza, različite poreske stopeOno što statistika ne pokazuje, potvrđuju ljekari i zaposleni u apotekama – koji su prva kontakt osoba za pacijente koji kupuju lijekove.

Ljekar iz internističke ordinacije s više specijalnosti u Tetovu rekao nam je da i među njegovim pacijentima mnogi lijekove koje im propiše kupuju na Kosovu.

"Svjesni smo da su neki lijekovi koje propisujemo skupi, poput 'Xarelta'. Drugi pak ponekad uopšte nisu dostupni, a propisujemo ih, kao 'Entresto' za srčanu slabost. Mi pacijentu dajemo ono što je najbolje za njega, a odakle će lijek nabaviti – njegova je odluka. Ali da, čujemo od pacijenata da ako lijek kod nas košta 50 eura, na Kosovu može biti 20 eura", kaže ljekar, koji je želio ostati anoniman.

Vesna Stavrova, predsjednica Farmaceutske komore Makedonije, kaže da je problem visokih cijena ozbiljan teret za građane koji svakodnevno dolaze u apoteke i žale se na skuplje lijekove.

"Kada lijek nije na pozitivnoj listi, građani ga plaćaju po tržišnoj cijeni, koja je često viša nego u susjednim zemljama. Razlog je mali obim tržišta, što smanjuje pregovaračku moć države prema velikim farmaceutskim kompanijama, a uvozni troškovi – transport, carina i marže – povećavaju cijenu", kaže Stavrova za RSE.

Dodaje i da isti lijek nerijetko bude jeftiniji u susjednim državama zbog različitih poreskih stopa.

Nedostatak određenih lijekova na tržištu, prema Stavrovoj, najvjerovatnije je posljedica nedostatka aktivne supstance za proizvodnju, povećanih carinskih troškova za uvozne lijekove ili administrativnih i tenderskih prepreka.

Ponekad proizvođač jednostavno nema komercijalni interes da registruje određeni lijek u zemlji ili da ga kontinuirano drži u prodaji.

Kako se formiraju cijene lijekovaPolitiku cijena lijekova određuje Ministarstvo zdravlja na osnovu Metodologije za formiranje cijena. Za dostupnost lijekova nadležna je Agencija za lijekove i medicinska sredstva (MALMED).

Ministarstvo utvrđuje maksimalnu cijenu svakog lijeka na veliko, na osnovu uporedne analize s pet referentnih zemalja – Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom, Bugarskom i Grčkom.

Prosjek najnižih cijena iz dvije referentne zemlje određuje maksimalnu cijenu u Sjevernoj Makedoniji.

Za apoteke su propisane fiksne marže od 20, 25 ili 28 posto, najviše do 1.200 denara, u zavisnosti od veleprodajne cijene.

Apoteke ne određuju svoje marže.

Lijekovi koje pokriva država imaju iste cijene u svim apotekama.

Iz Ministarstva poručuju da cijene nisu povećane – ni za lijekove koje pokriva FZOM ni za one koje pacijenti kupuju privatno.

Dodaju i da je Makedonija malo tržište te da farmaceutske kompanije često isporučuju isti lijek po različitim cijenama u različitim zemljama, zavisno od potrebnih količina, broja pacijenata, tržišnih uslova i načina plaćanja.

Apotekari iz Beograda s kojima je RSE razgovarao ne žele zvanično govoriti o praksi da Makedonci kupuju lijekove u Srbiji. Međutim, već postoje novinarski tekstovi o tome da iz istog razloga u Srbiju dolaze i građani Bosne i Hercegovine.

Glavni razlog je to što Srbija, kao veće tržište, ima niže marže i niži PDV, pa su lijekovi često 30 do 50 posto jeftiniji nego u okolnim državama.

Kao veliki tržišni prostor, Srbija ima i velike distributere, što omogućava niže cijene, a država u nekim slučajevima subvencionira osnovne lijekove.

Novi planovi za proširenje pozitivne listePozitivna lista lijekova posljednji put je proširena u septembru 2024. godine, sa devet novih generičkih lijekova, i to nakon deset godina – prethodno proširenje bilo je 2014.

Direktor FZOM‑a Sašo Klekovski najavio je da će u 2026. godini pozitivna lista biti proširena tri puta, s posebnim fokusom na lijekove za kardiovaskularne bolesti, koje su uzrok oko 60 posto svih smrtnih slučajeva u zemlji.

Jedan od tih lijekova je upravo "Xarelto", koji Makedonci kupuju na Kosovu dvostruko jeftinije nego kod kuće. Ministarstvo zdravlja navodi da je ovaj lijek prioritet za uvrštavanje u pozitivnu listu 2026. godine, ali konačnu odluku treba donijeti Upravni odbor FZOM‑a.

Ta odluka zavisi od "raspoloživih sredstava za nove lijekove na pozitivnoj listi, kako bi se pacijentima omogućio dostupan lijek uz nadoknadu troškova od države".

Iz FZOM‑a poručuju da je lijek u proceduri i da će biti razmatran za uvrštavanje ako se ispune uslovi.

Veliki teret za domaćinstvaSvjetska zdravstvena organizacija (SZO) u izvještaju iz 2022. godine, "Zdravstveni sistemi u akciji: Sjeverna Makedonija", navela je da su troškovi zdravstvene zaštite i dalje visoki, upravo zbog velikog učešća privatnih plaćanja za lijekove.

"Postoji velika zavisnost od plaćanja iz džepa, što je iznosilo 40,4 posto ukupnih troškova za zdravstvo u 2019. godini – jedan od najvećih udjela u Jugoistočnoj Evropi. Posljedica toga su katastrofalni zdravstveni troškovi, posebno za siromašnija domaćinstva, a u najvećoj mjeri povezani su s izdacima za ambulantne lijekove", navodi se u izvještaju.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Sjeverne Makedonije navodi se da troškovi zdravstvene zaštite koje građani sami plaćaju čine 41,7 posto ukupnih izdataka vezanih za zdravstvo, što predstavlja prepreku jednakom pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Ističe se i da su planirana dodatna budžetska sredstva i novi lijekovi za liječenje rijetkih bolesti, ali da ona pokrivaju tek oko trećinu registrovanih pacijenata.

Saradnja na tekstu: Trim Haliti i Zoran Glavonić