Zbog izbora gradonačelnika Mostara Čović pisao međunarodnoj zajednici

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović 13. februara zatražio je angažman visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka u vezi sa izborom gradonačelnika Mostara, grada na jugu BiH.

Čović je na početku pisma visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH Johannu Sattleru, američkom ambasadoru Ericu Nelsonu i šefici Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, podsjetio da je građanima Mostara 20. decembra 2020. godine, nakon 12 godina, omogućeno ostvarenje temeljnog prava na demokratski izbor predstavnika u gradsku vlast.

Čović je naveo kako je i ranije upozoravao na indicije o "mogućoj ugrozi izbornog procesa u Mostaru", zbog čega je pozivao na prisustvo predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

"Vaša prisutnost i budnost u tom smislu su nam potrebne i dalje, jer samim izborom nisu riješena sva pitanja koja se nepravedno stavljaju na teret ovom gradu i svim njegovim građanima", napisao je Čović.

On je naglasio kako je "težište protuzakonitog djelovanja usmjereno protiv hrvatskih političkih subjekata", te zaključio da je samim tim i "protiv građana hrvatske nacionalnosti Grada Mostara".

"U korist opcija predvođenih Strankom demokratske akcije (SDA), koje po oprobanom receptu anithrvatske histerije i kampanje, nametanjem apsurdne 'probosanske' denominacije u srcu Hercegovine na sve moguće načine pokušavaju uspostaviti jednonacionalnu vlast i uništiti bilo kakvu perspektivu i nadu u svjetliju budućnost u ovom gradu", napisao je.

Istakao je kako je "na djelu klasičan primjer mimikrije’", gdje se, kako je napisao, "stranački nacionalistički ciljevi" nastoje predstaviti kao nešto posve drugo, te da to, smatra Čović, "u stvarnosti potiču najdublji razdor i podjele s kojima je nužno konačno prestati".

U Mostaru je 12. februara prekinuta sjednica Gradskog vijeća, na zahtjev Irme Baralije iz BH bloka.

Nova sjednica je zakazana za ponedjeljak, 15. februara.

Izbor gradonačelnika je odgođen kako bi se političke strane usaglasile o prijedlogu BH bloka (SDP BiH, Naša stanka) koji je izašao sa sporazumom da ovaj grad, umjesto jednog, ima tri čelnika koji bi se rotirali svako 16 mjeseci.

Za HDZ BiH ta ideja je neprihvatljiva, jer, kako je Čović ocjenio "jedini ishod mogu biti daljnje blokade, dublje podjele i potpuna disfunkcionalnost gradske uprave".

"Najnoviji primjer je uvjetovanje nastavka procesa izbora gradonačelnika, koji je vrlo jasno proceduralno definiran, uvođenjem 'tročlanog gradonačelništva', jedne izrazito čudne hibridne forme koju ne poznaju lokalna vladavina niti koncept dobrog upravljanja", smatra Čović.

Istakao je da Mostar konačno ima konstituisano Gradsko vijeće od 35 vijećnika, kojem preostaje da hitno završi proces izbora gradonačelnika.

"Pomozite nam u ovom ključnom trenutku da spriječimo institucionalnu tiraniju i haos, koji mogu proizaći iz nerazumnih uvjetovanja i osporavanja implementacije volje građana na održanim izborima", zaključio je Čović.

Do sada je dva puta Gradsko vijeće Mostara pokušalo izabrati gradonačelnika.

Ispoštovana je preporuka visokog predstavnika o tajnom glasanju, te je održan prvi od tri potrebna kruga glasanja.

U uži izbor za gradonačelnika su ušli Mario Kordić, kandidat HDZ BiH i Zlatko Guzin, kandidat Koalicije za Mostar, koja okuplja četiri stranke (SDA, Savez za bolju budućnost, Demokratska fronta, Stranka za BiH Bosansko-patriotska stranka).

Na konstituirajućoj sjednici omogućene su i dodatne kandidature, pored već postojećih.

Pored Kordića i Guzina, za gradonačelnika Mostara su se prijavili i Irma Baralija (Naša stranka) i Arman Zalihić (Socijaldemokratska partija).

Naša stranka i Socijaldemokratska partija BiH su kao BH blok, prethodno, imale jednog kandidata, Irmu Baraliju.