Spor Parlamenta i Vlade Crne Gore o najnižim primanjima

Budžet Crne Gore za 2022. koji je predložila Vlada, doveden je u pitanje i prije nego je u Skupštini počela rasprava o njemu.

Partije parlamentarne većine, predale su preko stotinu amandmana na predloženi budžet. Ukoliko bi bili usvojeni, prema procjenama Vlade, značili bi dodatni trošak od oko 400 miliona eura.

Tako je samo iz najvećeg političkog saveza vladajuće većine, Demokratskog fronta (DF) predloženo preko 60 amandmana. Među njima je i da minimalna zarada bude 650 umjesto predloženih 450 eura, nadoknada od 100 eura mjesečno svim nezaposlenim u Crnoj Gori, povećanje minimalne penzije sa 147 na 250 eura...

A Demokrate, druga po snazi partija vladajuće većine, predložile su minimalnu penziju od 200 eura, uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu do 18 godina, vraćanje doživotnih naknada za majke sa troje i više djece, koje je u januaru 2016. prethodna vlast donijela a potom godinu kasnije u julu 2017. ukinula.

Vlada Crne Gore je usvojila 12. novembra prijedlog budžeta za 2022. godinu koji je projektovan na dvije milijarde i 460 miliona eura. On uključuje program „Evropa sad“, koji predviđa kroz izmjene više zakona, uvećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura a prosječne sa sadašnjih 530 na 700 eura.

Demokratski front već pola godine ne podržava Vladu premijera Zdravka Krivokapića koju je izglasao u Skupštini sa Demokratama i Građanskim pokretom URA decembra prošle godine. Ova tri politička saveza osvojila su vlast na izborima avgusta prošle godine čime je prekinuta trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista, predsjednika Mila Đukanovića.

DF traži minimalnu platu od 650 eura

I dok Demokrate traže minimalne penzije od 200 eura iz Pokreta za promjene, koji je dio vladajućeg Demokratskog fronta, pak predlažu da “penzijski minimalac” bude 250 eura.

"Nijesam populista. Amandmani koje sam predložio su takvi da se prvo napravi investicioni ciklus, a onda poveća prihodna strana budžeta", objasnio je poslanik Pokreta Branko Radulović.

Vladajuća Socijalistička narodna partija, takođe iz grupacije Demokratskog fronta, podržava Demokrate za povećanje minimalne penzije i predlaže da svi nezaposleni u Crnoj Gori, sa evidencije Zavoda za zapošljavanje dobiju mjesečnu naknadu u iznosu od 100 eura.

“Na naknadu će imati pravo do momenta do kada se steknu uslovi za njihovo zaposlenje”, kazala je poslanica Milosava Paunović i dodala da takvu praksu crpe iz država širom Evrope, sa razvijenom socijalnom politikom.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje krajem decembra bilo je 56 hiljada nezaposlenih.

DF je pak, prijedlog da se minimalna zarada sa postojećih 250 eura poveća na 650, obrazložio visinom potrošačke korpe koje je u novembru prema podacima Državnog zavoda za statistiku Monstat iznosila 669 eura.

“Mi smo predložili da minimalna zarada bude 650 eura. Sramota je da građanin od svoje plate ne može da prehrani porodicu. Minimalna potrošačka korpa nije realna i manje je od realnog", rekao je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta.

Demokrate tvrde da predložene promjene nijesu nešto što se ne može servisirati.

"Nikad lakša stvar, jer mi iz Demokrata nikada i ništa nijesmo predlagali što ne možemo ispuniti. Sada svi zajedno biramo između boljih plata i tajkuna, boljih penzija i kriminalaca i majki i djece i Splendida", rekao je Bogdanović.

Splendid je jedan od najluksuznijih hotela na crnogorskom primorju.

Za opoziciju predlozi 'jeftini populizam' i avanturizam

Dio opozicije tvrdi da su predati amandmani Demokrata „populistički“.

“Imamo tri zakona koji su podnijeli poslanici Demokrata i koji bi trebalo da koštaju 115 miliona eura. Za ova tri prijedloga ne postoji u budžetu ni jedan jedini euro”, kaže poslanik opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević.

Konjević je cjelokupnu situaciju nazvao “šizofrenom” i pozvao predlagača da javno, kroz amandmane pokaže, iz kojih će to sredstava finansirati 115 miliona eura koji nijesu predviđeni budžetom za ova tri prijedloga zakona.

Crna Gora prema podacima Fonda penzijsko invalidskog osiguranja iz oktobra ima nešto više od 118 hiljada penzionera, od čega blizu 17 hiljada prima najnižu penziju od 147 eura.

U Crnoj Gori je sredinom prošle godine bilo više od 134 hiljade djece do 17 godina.

Godišnja naknada za 22 hiljade majki budžet bi koštala dodatnih 25 miliona. 

Danijel Živković  iz opozicionog DPS kazao je da se o budžetu mogu čuti avanturistički planovi.

"Imamo opšti populistički maraton ko će prije dobaciti u svojim idejama do birača i ko će prije uraditi to da se dodvori građanima a da niko ne govori odakle će novac obezbijediti za to", naveo je Živković.

Po njemu ključno pitanje je povećanje minimalne zarade sa 250 na 450.

"Potpuno razumijem potrebu da govorimo o životnom standardu građana. Ali ako se na ovaj 'plan Evropa' sad doda sve što se planira usvojiti u parlamentu od obeštećenja majkama, dječjem dodatku za svu djecu, povećanju miniminalne penzije, samo me zanima gdje je taj novac", kazao je Živković i ocjenio da nema novca za sve planove i parlamentarne većine i Vlade.

Amandmani većine bez podrške URA

Iz vladajućeg Građanskog pokreta URA su saopštili da "neće dati podršku nerealnim amandmanima” kojima bi se srušio sav dosadašnji trud Vlade.

“Svjedoci smo ovih dana stotina amandmana kojima se želi obesmisliti usvajanje budžeta za 2022. godinu, kao i najavljeni program reformi 'Evropa sad' koji je sam po sebi izazovan", istakao je Goran Đurović.

“Ne smijemo više rizikovati nagli skok zaduženosti zarad jeftinih političkih poena”, kazao je Đurović.

Vlada: Nećemo dozvoliti 'masakriranje' budžeta

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je 17. decembra da je prijedlog vladajućeg Demokratskog fronta da minimalna zarada bude 650 eura, "u ovom trenutku misaona imenica".

On je na konferenciji za novinare rekao da "odgovornost više nije na Vladi" i poručio da svako prekrajanje predloga budžeta koje stiže iz Skupštine znači remećenje njegovog balansa.

Krivokapić je kazao da je projekat "Evropa sad" realno moguće ostvariti "na bazi predloženog kriterijuma, minimalna cijena rada 450 eura" i ocijenio da je "sve drugo u domenu populizma i predstavlja neodgovoran i nepošten odnos prema građaninu".

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović apelovalo je da svako predlaganje amandmana koji se tiču troškovne strane budžeta bude istovremeno pokriveno prihodima u budžetu.

On je kazao da Vlada u ovom trenutku realno i čvrsto stoji iza programa “Evropa sad“.

“Ni manje ni više. Sve ispod i iznad projektovanog programa dovodi Crnu Goru do nestabilnosti”, poručio je Milatović.

Ministar finansija Milojko Spajić je na Tviteru napisao da se nada da prijedlog budžeta za 2022. neće biti "masakriran" samo da bi se uništile realne mjere za rast standarda građana:

“Pravi je čas da se okrenemo istom cilju i da se nerealnim rashodima ne sabotira jedna zdrava reforma koju smo predložili i za koju smo dobili podršku svih relevantnih međunarodnih i domaćih faktora”.

U crnogorskom parlamentu rasprava o budžetu u plenumu zakazana je za 22. decembar.

U međuvremenu o amandmanima se diskutuje na skupštinskim odborima.