HDZ-ova zastupnica se ispričala za govor mržnje, ali što s drugima?

Prozivanje zastupnice Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na račun zastupnice krajnje ljevice da ima rusoljubno i srboljubno srce, a potom i molba premijera Andreja Plenkovića da se ispriča, što je ona i učinila, iznova je otvorila pitanje govora mržnje u hrvatskom društvu.

Političari se time koriste kada nemaju ništa drugo za ponuditi, kažu poznavatelji.

"Političari pribjegavaju govoru mržnje vjerujući da će tako dobiti političke bodove", ocijenio je u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer nedavni istup HDZ-ove zastupnice Majde Burić.

Ona je za zastupnicu krajnje lijeve oporbene Radničke fronte Katarinu Peović rekla da ima "rusoljubno, a vjerojatno i srboljubno" srce.

"To je nešto što se nije promijenilo u narativu političkih čimbenika, zato što nisu našli nikakav drugi sadržaj koji mogu ponuditi građanima. Zastupnica Burić se ovom izjavom pokušala dodvoriti takvom načinu percepcije stvarnosti", kaže Tolnauer.

U saborskoj raspravi 17. siječnja, nakon što je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, koja jedina od 153 saborska zastupnika nije glasala za rezoluciju u kojoj se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu, iznova optužila Plenkovićevu vladu da je "kvislinška", odgovorila joj je HDZ-ova zastupnica Majda Burić.

Plenković zamolio Burić da se ispriča

Burić je kazala da Peović "kontinuirano laže i pokazuje svoje rusoljubno, a vjerojatno i srboljubno srce" i optužila je da je fizički napala svog partnera i da se skriva iza zastupničkog imuniteta.

Odmah je reagirao premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković koji je kazao kako je zastupnica Burić pogriješila, i zamolio je da se ispriča.

Istog dana ona je medijima dostavila pisanu ispriku u kojoj navodi da se "ispričava ako je svojom izjavom uvrijedila pripadnike srpske manjine, što joj nije bila namjera".

Njenu izjavu osudile su stranke lijeve i desne opozicije u Saboru.

Milošević: Izjava Burić sramotna

Stranka srpske manjine Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) sa tri zastupnika druga je po snazi stranka HDZ-ove vladajuće koalicije.

Predsjednik parlamentarnog kluba SDSS-a Boris Milošević je nakon isprike ocijenio izjavu zastupnice Burić kao "sramotnu, s obzirom na činjenicu da su Srbi kroz gradaciju potvrđeni kao uvreda".

On je rezignirano konstatirao kako to nije nikakvo iznenađenje.

"Ako nekoga želiš uvrijediti, onda mu kažeš – Srbine! U našem društvu se u podsvijest podvukao taj antisrpski sentiment koji traje već dugo vremena i već tridesetak godina često se Srbi označavaju isključivo kao sumnjiva lica, pobunjenici i agresori", kazao je Milošević novinarima 19. siječnja, nakon što se zastupnica Burić ispričala.

Reakciju premijera Plenkovića on je nazvao "brzom, opravdanom i dobrom".

Pupovac: Plenković promptno reagirao

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac je pak kazao kako je "izjava Majde Burić nedopustiva, suprotna Ustavu i zakonima ove zemlje", i da bi voljeli da se ispričala i kolegici Peović, a ne samo srpskoj manjini.

Upitan kako doživljava ovu situaciju kao koalicijski partner HDZ-a, odgovorio je kako je bilo razdoblja kada mu je bilo neugodnije, i pohvalio Plenkovićevu molbu zastupnici Burić da se ispriča.

"Ne znam koji je premijer ili predsjednik HDZ-a tako promptno reagirao na tu vrstu izjave. Neću vas podjećati na neke predsjednike HDZ-a, premijere ili članove Vlade koji su govorili da je za njih suradnja s SDSS-om sramotna i ponižavajuća. Možda nismo dovoljno ambiciozni, ali nismo ljudi koji ne vidimo razliku", kazao je Pupovac.

On vjeruje da se istup Majde Burić neće ponoviti,"jer je došla i unutrašnja osuda i isprika od kolegice Burić i predsjednika HDZ-a i Vlade", ali da se antisrpski i antipravoslavni istupi zastupnika desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta Ante Prkačina ponavljaju.

"I primjer Majde Burić i primjer Ante Prkačina pokazuju da isprika može biti važna, nužna i ljekovita, ali kada je posrijedi endemska pojava onoga što generira govor mržnje i širi predrasude i strahove, priča uvijek završi na Srbima ili drugim manjinama", poručio je Pupovac.

Ni ustaški pozdrav ni "ubij, ubij Srbina" ne bi smjeli imati pravo javnosti u hrvatskom društvu, a ako se pojave, morali bi u skladu s Ustavom biti sankcioniraniji, rekao je.

On je dodao kako SDSS osuđuje rusku politiku, ali smatra da je opasno proglašavati ruski ili bilo koji drugi narod neprijateljima, jer da to uvijek netko može shvatiti kao pravo da se presuđuje pripadniku tog naroda.

Govor mržnje kao rezultat "viška prošlosti"

I Tolnauer je pohvalio reakciju premijera Plenkovića, i dodao da je govor mržnje u Hrvatskoj rezultat "viška prošlosti" u Hrvatskoj koji se dodatno reflektira u optici rata u Hrvatskoj 1991-1995.

"To je najizraženije na područjima koja su i nakon toliko godina u mnogim stvarima i po mnogim problemima postkonfliktna, dakle tamo gdje su pred 30 godina bili ratni sukobi, a posezanje političara za govorom mržnje tome dodatno doprinosi", ocjenjuje Tolnauer.

On vjeruje da će se – uza sve probleme koje europski projekt sada ima - snažnijom integracijom Hrvatske u Europu biti lakše i nositi se sa prevladavanjem govora mržnje.

Žrtve govora mržnje najviše Srbi, Romi i migranti

U izvješću Pučke pravobraniteljice za 2021. godinu (za 2022. još nije objavljeno) citira se nalaz Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe u Petom mišljenju o Hrvatskoj, objavljenom u lipnju 2021. godine.

Nalaz bilježi "konstantni rast govora i zločina iz mržnje, stereotipni prikaz manjinskih zajednica u medijima, povijesni revizionizam, protumanjinsku retoriku i predrasude koje osobito pogađaju srpsku i romsku nacionalnu manjinu, što je imalo i negativan utjecaj na ostvarivanje različitih prava".

Samo Izvješće navodi kako Ured i dalje zaprima pritužbe na diskriminaciju temeljem rasne ili etničke pripadnosti, koja je jedna od najčešćih osnova diskriminacije na koju se građani pritužuju i koja se često isprepliće s vjerskom diskriminacijom.

"Posebice su joj izloženi pripadnici nacionalnih manjina, ponajviše pripadnici srpske i romske nacionalne manjine te migranti. Pokazuje to i događaj iz studenog 2021. godine kada su u centru Zagreba fizički napadnuti zaposlenici Rimac automobila, jer su izgledom podsjećali na osobe migrantskog podrijetla", navodi se u Izvješću.