Hrvatska obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
"Protiv povijesnog revizionizma i govora mržnje, a za nastavak sjećanja na žrtve kao načina borbe protiv onih koji negiraju holokaust", poruke su hrvatskih vlasti i nevladinih udruga na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
'Najoštrija osuda' režima NDH
"Ni Hrvatska onog vremena nije bila pošteđena bolnog povijesnog iskustva totalitarno-zločinačkog režima koji najoštrije osuđujemo. Stoga se s osobitim pijetetom moramo prisjetiti svih pripadnika židovskog, srpskog, romskog i drugih naroda ubijenih u takozvanoj NDH (Neovisna država Hrvatska)", kazao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora gde je održana i minuta šutnje za sve žrtve.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, poručio je na Twitteru: "Naša je obaveza ustrajati u borbi protiv govora mržnje, antisemitizma i iskrivljavanja istine o holokaustu“.
Plenković je naglasio kako je to posebno važno u kontekstu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) u ovoj godini, koje počinje u ožujku.
Visoka državna izaslanstva položila su vijence uz spomenik žrtvama holokausta "Mojsije" na zagrebačkom Mirogoju, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je kako iz javnog prostora treba uklanjati revizioniste koji potiču podjele. Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga najavila je da će biti nastavljeni razgovori oko strožeg kažnjavanja upotrebe ustaškog pozdrava i ustaške ikonografije.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se na dan ulaska sovjetskih vojnika u nacistički koncentracijski logor Auschwitz u siječnju ratne 1945. godine. Komemoracije su održane i u Osijeku, Karlovcu i Varaždinu.
Šetnja Zagrebom tragom stradanja Židova
Nevladine udruge su ovim povodom organizirale tradicionalnu šetnju centrom Zagreba od lokacije sinagoge koju su ustaške vlasti srušile 1941. i 1942. godine do spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, otkuda su išli transporti za nacističke logore smrti.
"Krajnje je vrijeme da kolektivno podignemo uzbunu, jer živimo u vremenu kada se fašizmu i nacizmu dopušta povratak u mainstream tobože u ime demokracije i slobode govora", kazao je Ernest Herzog iz Svjetskog židovskog kongresa.
"Ideološki unuci i praunuci fašista i nacista iz 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća dovoljno su ohrabreni da danas javno urlaju o svojoj mržnji na stadionima, koncertima i političkim skupovima", upozorio je Herzog.
Poziv za preimenovanjem ulica
Herzog je kazao kako još u dvadesetak općina u gradova u Hrvatskoj postoje ulice s imenima dužnosnika NDH za koje Svjetski židovski kongres traži da se maknu.
Vesna Teršelič iz Documente pozdravila je micanje imena ustaškog ministra Mile Budaka u Slavonskom Brodu i početak tih procedura u Čačincima i za više ulica u Zagrebu.
"I nadamo se da će ova godina pred nama i mjesec dana koliko nas dijeli od hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust biti dovoljni da inicijative za preimenovanje pokrenu i drugi", vjeruje Vesna Teršelič.
Vijenac je na spomenik na Glavnom kolodvoru položio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
"Kao gradska vlast želimo graditi Zagreb koji će biti grad tolerancije otvoren svima, grad jednakih mogućnosti za sve bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest. Ali to nije samo vizija gradskih vlasti, nego i odgovornost svih koji žive u Zagrebu - da učimo druge o zločinima iz prošlosti kako se ne bi ponovili u budućnosti", poručio je Tomašević. On je najavio da će do kraja godine biti promjenjena imena nekoliko zagrebačkih ulica nazvanih po osobama povezanim s ustaškim režimom.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus na novinarsko pitanje kazao je kako "nije napravljeno ništa" da se u Kazneni zakon ugradi sankcioniranje korištenja ustaškog pozdrava i ikonografije, niti oko povrata židovske imovine, a pozdravio je što je Vlada 20. siječnja usvojila IHRA-ine Radne definicije antisemitizma te definicije poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu, kao i definicije antiromskog rasizma i diskriminacije.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je povodom povrata židovske imovine kazala 27. siječnja kako se vlade time bave kontinuirano od devedesetih godina i da je "velik broj što se tiče nekretnina vraćen onima koji su to potraživali".
Hrvatska na čelu IHRA
Republika Hrvatska 1. ožujka preuzima od Švedske jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA). IHRA okuplja 35 zemalja i 10 zemalja promatrača i niz eksperata u cilju jačanja unaprjeđenja i promicanja obrazovanja, istraživanja i sjećanja na holokaust.
Svaka od 35 država članica prepoznaje da je međunarodna politička koordinacija imperativ za jačanje moralne predanosti društava i borbu protiv rastućeg poricanja holokausta i antisemitizma, navodi se na njihovim mrežnim stranicama.