Prosrpske partije u Crnoj Gori ljute zbog podrške Kosovu za Savjet Evrope

Crna Gora je odluku da podrži prijem Kosova u Savjet Evrope donijela poštujući neophodne procedure, potvrđeno je nezvanično za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Vlade 26. aprila.

Komitet ministara Savjeta Evrope odobrio je zahtjev Kosova za prijem u tu međunarodnu organizaciju 24. aprila, za šta je glasala i predstavnica Crne Gore.

Na to je oštro reagovao dio vladajućih prosrpskih stranaka, uz tvrdnje da su prekršene procedure, jer Vlada nije raspravljala o tome.

Korak dalje napravio je Skupštinski Odbor za međunarodne odnose, koji je najavio da će od Vlade tražiti izvještaj o razlozima i metodu donošenja odluke Crne Gore da se podrži prijem Kosova u Savjet Evrope.

Izvor iz Vlade, koji je želio da ostane anoniman, za RSE je pojasnio da Ministarstvo vanjskih poslova daje instrukcije ambasadoru za glasanje u svim međunarodnim organizacijama, na osnovu političkog dogovora na kom počiva Vlada.

"A dogovor je da se ne mijenja spoljna politika. Dogovor je da se Kosovo ne blokira", naveo je izvor.

Kabinet premijera Dritana Abazovića, koji je i vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova, nije se zvanično oglašavao ovim povodom.

Tokom nedavne posjete Kosovu Abazović je naglasio da će Crna Gora podržati integraciju Kosova u sve međunarodne i regionalne organizacije.

Zvanična Podgorica je Kosovo, kao nezavisnu državu, priznala 2008. godine, za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je nakon tri decenije vlasti smijenjena u avgustu 2020. godine.

Ko se usprotivio odluci?

Iako se parlamentarna većina proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA nakon pobjede 2020. godine obavezala da neće mijenjati spoljnopolitički kurs države, koji podrazumijeva i priznanje Kosova, jedan od čelnika DF-a Milan Knežević oštro je reagovao na podršku Kosovu.

"Odluka Vlade Dritana Abazovića da podrži Kosovo spada u jednu od najsramnijih u crnogorskoj istoriji i dodatno usložnjava društveno-političke prilike u Crnoj Gori i regionu. Ako nisu imali hrabrosti da budu protiv mogli su biti uzdržani", kazao je Knežević.

On je dodao i da je sada prava prilika da u crkvama i manastirima počne akcija za prikupljanje potpisa o povlačenju odluke o priznanju Kosova.

Knežević je pozvao budućeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da se ogradi od, kako je kazao, terorističkog akta države čijem će čelu biti.

"Jer groteskno zvuči izjava Jakova Milatovića da bi poslije Brisela želio da posjeti Beograd, jer upravo je zvanična, a manjinska Crna Gora današnjim glasanjem odredila sljedeću Milatovićevu destinaciju, a to je Priština", riječi su Kneževića.

Milatović, koji je pobijedio 2. aprila na predsjedničkim izborima, ovim povodom se nije oglašavao.

Za njega su, između ostalog, na izborima glasale i pristalice Kneževićevog DF-a.

I potpredsjednik Abazovićeve Vlade iz redova prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković kazao je da bi njegova stranka na Vladi glasala protiv te odluke, ali da se o tome nije raspravljalo.

Pozivajući se na prekršenu proceduru, skupštinski Odbor za međunarodne odnose će tražiti od Vlade izvještaj o razlozima i metodu donošenja odluke da se podrži prijem Kosova.

Prema riječima predsjednika Odbora Miodraga Lekića, odluka je donesena tajno, i predstavlja novi prilog neozbiljnosti i neodgovornosti države.

Izvor RSE kaže da je Crna Gora članica oko 50 regionalnih inicijativa koje dnevno imaju po 50 tačaka.

"Kada bi se o svakoj tački odlučivalo na sjednicama Vlade, ona bi se samo time bavila", navodi izvor.

Ambasadorka Crne Gore pri Savjetu Evrope Božidarka Krunić podržala je ulazak Kosova u Savjet Evrope.

Pet činjenica za znati nakon dogovora u Ohridu

EU 'primila na znanje' da je Srbija glasala protiv Kosova u Savetu Evrope

Izvor RSE podsjeća da je Ohridskim sporazum predviđeno da se Srbija neće protivi članstvu Kosova u međunarodnim institucijama.

Iako lideri nisu potpisali ovaj dogovor a bez obzira na to, evropska strana smatra da je dogovor pravno obavezujući za obje strane.

Reakcije iz Srbije

Podrška Crne Gore negativno je ocijenjena i od državnog vrha Srbije, koji se protivi prijemu Kosova u Savjet Evrope.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da Beograd "nije oduševljen" odlukom Crne Gore da podrži ulazak Kosova u Savjet Evrope i da će to uticati na odnose.

"Mogli ste da ostanete uzdržani, to je bilo isto kao da ste glasali za prijem Kosova, mogli ste bar malo pažnje da pokažete prema Srbiji", rekao je Vučić.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da će zvanični Beograd morati da djeluje recipročno.

"Crna Gora je mogla makar da bude uzdržana, da pokaže makar malo poštovanja prema našim problemima. Crna Gora je glasala za prijem Kosova. Trebaće i njima nekada naš glas, sigurno neće moći na njega da računaju", kazao je Dačić za Radio-televiziju Srbije.

Crna Gora i Kosovo

Crna Gora i Kosovo nemaju otvorenih pitanja. Politički odnosi su dobri, kao i ekonomska saradnja.

Vlada Crne Gore je 9. oktobra 2008, osam mjeseci nakon odluke Prištine o proglašenju nezavisnosti, jednoglasno donijela odluku o priznavanju Kosova.

Ta odluka izazvala je protest i ulične sukobe tadašnje opozicije koju su činile prosrpske stranke predvođene proruskim DF-om, koji je sada najbrojniji dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

Zbog odluke o priznanju, Beograd je tadašnju ambasadorku Crne Gore u Srbiji Anku Vojvodić proglasio "personom non-grata".

Kosovo je aplikaciju za prijem u Savjet Evrope predalo prije godinu.

Prema proceduri nakon Komiteta, o prijemu Kosova u Savjet Evrope odlučivaće se na nekoj od narednih plenarnih sjednica Skupštine Savjeta Evrope.

Komitet ministara je tijelo Savjeta Evrope za donošenje odluka i čine ga ministri vanjskih poslova država članica ili njihovi diplomatski predstavnici u Strazburu.