Evropska komisija suspenduje bezvizni režim za gruzijske diplomate
Evropska komisija je saopštila da će suspendovati liberalizaciju viznog režima za nosioce gruzijskih diplomatskih pasoša kada nova pravila Evropske unije stupe na snagu krajem meseca, ne isključujući mogućnost da se to odnosi i na celokupno stanovništvo zemlje Južnog Kavkaza ako ne sprovede mere za jačanje demokratskih prava i sloboda.
Mera je najavljena nakon što je Evropska komisija predstavila godišnji izveštaj o zemljama van EU čiji građani uživaju bezvizni režim do 90 dana u svakom periodu od 180 dana. Pravila se primenjuju na ulazak u većinu članica EU, kao i za su Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku.
Građani Gruzije uživaju ovu pogodnost od 2017. godine.
Kršenje prava u GruzijiKomisija je saopštila da je Tbilisi "prekršio brojne obaveze preuzete tokom dijaloga o liberalizaciji viznog režima" i optužen je da nije sproveo preporuke iz prošlogodišnjeg izveštaja, kao što je zaštita osnovnih prava, uključujući slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja.
Brisel je takođe osudio kontroverzne zakone gruzijske vlade o "transparentnosti stranog uticaja" i "porodičnim vrednostima i zaštiti maloletnika".
U izveštaju se navodi da će "s obzirom na sistemsku i svesnu prirodu ovog nazadovanja, Komisija razmotriti odgovarajuće mere u okviru revidiranog Mehanizma za suspenziju viza, koji će stupiti na snagu 30. decembra 2025. godine".
Prošlog meseca, šefica spoljne politike EU Kaja Kalas (Kallas) rekla je da Gruzija "nema održiv put ka EU u ovoj fazi, osim ako se uslovi dramatično ne promene".
U izveštaju se specifično krivi politika gruzijske vlade – naime, mere protiv političkih protivnika i promena politike koja je izgleda naklonjena Moskvi – koje su potkopale odnose s EU.
Nova pravila za vizeNova pravila, koja su odobrena ranije ove jeseni, omogućavaju Evropskoj komisiji da delimično ili potpuno suspenduje liberalizaciju viznog režima za neku zemlju ne samo zbog kršenja pitanja iz domena unutrašnjih poslova, kao što su prekoračenje boravka, nedostatak povratka ili neosnovani zahtevi za azil, već i zbog kršenja ljudskih prava.
Takođe dozvoljava izvršnoj vlasti EU da sama donese ovu odluku iako je verovatno da će se konsultovati s državama članicama EU pre nego što donese konačnu odluku.
Predsednik gruzijskog parlamenta Šalva Papuašvili optužio je EU za "ucenu".
Diplomatski izvori su za RSE rekli da bi većina članica EU želela barem da suspenduje liberalizaciju viznog režima za političare u Gruziji koji donose odluka, a da se poštede obični građani.
Komisija je, međutim, dozvolila mogućnost da se druga faza suspenzije "proširi na celokupno stanovništvo ako gruzijske vlasti ne reše probleme".
Takođe se dodaje da bi u poslednjoj fazi "Gruzija mogla potpuno da izgubi svoj bezvizni status i da bude prebačena na listu trećih zemalja EU kojima je potrebna viza".
Do sada se to dogodilo samo južnopacifičkoj državi Vanuatu krajem 2024. godine.
U tom slučaju, ta zemlja je nudila takozvani program "zlatnog pasoša" koji je podsticao ljude da investiraju u zemlju i dobiju ubrzano državljanstvo što je protiv pravila EU.
Odnos Gruzije sa EU se posebno pogoršao otkako je Tbilisi prošle godine usvojio anti-LGBT zakon i takozvani zakon o "stranim agentima", posle čega je EU obustavila pristupne pregovore.
Tenzije su se dodatno produbile posle parlamentarnih izbora u oktobru 2024. godine, na kojima je stranka Gruzijski san ostala na vlasti, zamrznula pregovore o pristupanju Gruzije Evropskoj uniji i optužila blok da pokušava da organizuje puč u Tbilisiju.
Predsednik Gruzije Mihail Kavelašvili u četvrtak je u Beogradu optužio EU za, kako je naveo, "dvostruke standarde prema Gruziji i Srbiji".
"Ono što evropske birokrate imaju kada je reč o našim zemljama često su nejednaki aršini, to je poznato i Srbiji", rekao je Kavelašvili u obraćanju novinarima sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
"Mi se nadamo da ćemo i mi biti nosioci evropskog nasleđa, zato što smo i mi i Srbija deo toga", dodao je on.