Ponovljeni izbori u RS pred izazovom kako spriječiti nove zloupotrebe

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske ulaze u novu fazu nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila glasanje na 136 biračkih mjesta u deset gradova i opština.

Ključno pitanje je kako osigurati ponovljeno glasanje, a da se ne dese izborne zloupotrebe, što je razlog poništavanja glasanja u ovim mjestima.

Analitičari sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako je odgovor na to pitanje u dodatnim mjerama kontrole. Još važnijim smatraju procesuiranje odgovornih za svaki slučaj izborne prevare na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra.

Prema preliminarnim rezultatima, razlika između Siniše Karana, kandidata koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, i opozicionog kandidata Branka Blanuše iznosi 9.577 glasova.

Poništeno je oko 16.000 glasova – dovoljno da ponovljeno glasanje potencijalno preokrene izborni ishod.

Nepravilnosti koje je utvrdio CIK BiH najizraženije su u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu.

Nakon odluke CIK-a, opozicione stranke poručuju da su "djelimično zadovoljne", dok vladajuća koalicija odbacuje optužbe za izborne zloupotrebe. I jedni i drugi neće bojkotovati ponovljeno glasanje.

Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.

Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Šta kaže CIK?Centralna izborna komisija BiH se neće zvanično oglašavati u vezi organizacije ponovljenih izbora sve dok odluka, koju su donijeli 24. decembra, ne postane pravosnažna. Za to je predviđen rok od dva dana od objave.

Ukoliko u tom periodu budu žalbe o tome će odlučivati Sud BIH.

Izvori bliski CIK-u za RSE navode da bi se ponovljeni izbori mogli organizovati po modelu koji je ranije primijenjen u Doboju i Srebrenici nakon lokalnih izbora 2020. godine. Tada su promijenjeni članovi biračkih odbora, imenovani posebno obučeni supervizori, a političke stranke su poslale posmatrače.

Međutim, ostaje otvoreno pitanje finansija. Kako navodi isti izvor, trenutno je neizvjesno koliko će sredstava biti dostupno za obuku novih članova biračkih odbora i dodatni nadzor, što bi moglo u konačnici uticati na kredibilitet ponovljenog glasanja.

Jedan od prijedloga koji se mogao čuti na sjednici 24. decembra je izložila članica CIK-a BiH Vanja Bjelica Prutina.

"Jedini spas vidim u potpunom angažmanu policijskih agencija i tužilaštava Bosne i Hercegovine. Žao mi je što nismo odmah dostavili ove podatke. Sve moramo dostaviti odmah. Moramo javno apelovati i zahtijevati da tužilaštva rade svoj posao. Nadam se da će nadležni organi osigurati zaslužene sankcije, kako bi se očuvao integritet izbora i povjerenje građana u izborni sistem", rekla je Bjelica Prutina.

Bez nadzora i strožih kazni nema poštenog ponavljanja izboraStefan Blagić, politički analitičar za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da se regularnost ponovljenih izbora može osigurati samo ako se na spornim biračkim mjestima poveća broj posmatrača.

"Ne jedan ili dva posmatrača, nego što više, kako bi se kontrolisao cijeli izborni dan", rekao je Blagić, ističući da bi dodatnu sigurnost donijela i primjena izbornih tehnologija koje su već testirane u pilot-projektima, ukoliko to dozvole kratki rokovi.

S druge strane, bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava da tehničke mjere i nadzor neće biti dovoljni bez jasne poruke pravosuđa da su izborne prevare teško krivično djelo.

"Krivotvorenje izborne volje građana mora se tretirati kao jedno od najtežih krivičnih djela. Bez strožih kazni nema vraćanja povjerenja u izborni proces", rekao je Šehić.

On smatra da članovi biračkih odbora, kod kojih su utvrđene nepravilnosti, moraju snositi ozbiljne posljedice, uključujući krivičnu odgovornost i trajnu zabranu učešća u izbornim tijelima.

"Kazne koje se danas izriču su blage i neodvraćajuće. Dok god se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanom kaznom, poruka je da se krađa izbora isplati", upozorio je Šehić.

Sudski procesi 'ključ' za suzbijanje prevaraOptužbe za izborne malverzacije ponavljaju se godinama, no sudske presude jedino mogu da razotkriju stvarne razmjere prekrajanja volje građana, ističe za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH.

Kao najupečatljiviji primjer naveo je biračko mjesto Klisa kod Zvornika, na istoku BiH, gdje je je presudom pred Sudom BiH 2024. godine dokazano masovno dopisivanje glasova biračima koji uopšte nisu izašli na izbore.

"Na tom biračkom mjestu, na opštim izborima 2022. godine, prijavljena je izlaznost od, čak, 190 birača od ukupno 230 upisanih. Međutim, nakon odluke o ponavljanju izbora izašla su svega četiri birača, dok je na posljednjim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra glasalo njih 12. Ti podaci dovoljno govore o kakvim se manipulacijama radilo", naglasio je Traljić.

Sud BiH je 2024. godine Fadilu Omeroviću i Adilu Đuliću izrekao uslovne zatvorske kazne u trajanju od jedne godine, a Almedinu Grahiću od dvije za krivično djelo "izborna prevara" u Klisi. No, kazne se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije, odnosno četiri godine, od dana pravomoćnosti presude, ne učine novo krivično djelo.

Traljić je podsjetio da se slični obrasci prevare pojavljuju i u drugim sudskim procesima koje je TI BiH pratio, naročito u slučaju Doboja. U Doboju i Srebrenici su 2020. godine ponovljeni izbori.

"Suđenja za najveći slučaj izborne prevare u BiH traju gotovo pet godina nakon poništavanja rezultata lokalnih izbora 2020. godine. U tom predmetu je podignuto 67 optužnica protiv oko 350 lica, ali je Osnovni sud u Doboju donio 27 oslobađajućih presuda za 139 osoba i samo jednu uslovnu osudu protiv dvojice optuženih. U većini presuda izborne prevare su utvrđene, ali bez dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora", rekao je Traljić.

Prema njegovim riječima, sudski postupci u Doboju pokazali su da su se izborne manipulacije najčešće odvijale preko birača koji uopšte nisu izlazili na izbore, uključujući i preminule osobe koje nikada nisu uklonjene s biračkih spiskova.

Uprkos tome, kako ističe, pravosuđe nije uspjelo jasno i nedvosmisleno dokazati vezu između tih radnji i konkretnih članova biračkih odbora.

Šta kažu sudovi i tužilaštva?Iz Suda u Doboju nisu odgovorili na upit RSE o ovim predmetima.

Sa druge strane u Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, za RSE su naveli da su nakon izbora 2020., 2022. i 2024. godine podigli 100 optužnica, te da su sve optužnice potvrđene pred nadležnim sudovima, ne navodeći kojim.

"Po potvrđenim optužnicama nadležni sudovi su izrekli 27 osuđujućih presuda i jednu pravosnažnu oslobađajuću presudu. Ovo tužilaštvo na sve izrečene oslobađajuće prvostepene presude ulaže žalbe nadležnom okružnom sudu, koji odlučuje po žalbi i donosi odgovarajuću sudsku odluku", navodi se u odgovoru za RSE.

Na upit RSE o sudskim procesima nije odgovoreno ni iz pravosudnih institucija nadležnih za Srebrenicu, gdje su, takođe, ponovljeni izbori 2020. godine.

RSE nije dobio odgovor ni iz Tužilaštva BiH i Suda BiH o broju predmeta predmeta iz oblasti izbornih prevara.

Problem i 'izgubljeno povjerenje građana'Osigurati fer i poštene izbore u BiH je gotovo nemoguće, smatra bivši član CIK BiH Branko Petrić, zbog "opšteg nepovjerenja".

"Moje višedecenijsko iskustvo u izbornoj administraciji kaže da svaki akter je ubijeđen da su drugi spremni da rade ili će raditi manipulacije, te da i njemu ne preostaje nista drugo", naveo je.

Kao primjer ističe lokalne izbore u Zvorniku 2004. godine.

"Mi smo poništili lokalne izbore u cijeloj opštini Zvornik. Bila je žalba jedne političke grupacije na polovinu glasačkih mjesta sa dokazima na ogromne izborne manipulacije. Mi smo to provjerili i bilo je tačno. A onda smo, na svoju ruku, provjerili i onu drugu polovinu na koju se nije niko žalio i tu smo vidjeli strahovite manipulacije ovih prvih. Dakle, vlada opšta spremnost za manipulaciju i to je jednostavno stanje duha", kaže Petrić za RSE.

Siniša Karan je, prema rezultatima koje je CIK BiH prethodno utvrdio, prije odluke o ponavljanju glasanja, osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto).

Iz CIK-a BiH za sada nema ni odgovora kada bi se mogli održati ponovljeni izbori na biralištima na kojima su rezultati poništeni.