U Iranu jačaju protesti dok vlast isključuje internet
Protesti u Iranu, uglavnom odsječeni od svijeta s obzirom na to da su vlasti gotovo u potpunosti obustavile pristup internetu, dosegli su najveći broj u proteklih nekoliko godina, a mase građana preplavile su ulice u većim gradovima i malim mjestima.
Štrajkovi na bazarima i demonstracije u kurdskim regijama na zapadu Irana i drugim gradovima, rano 8. januara, prerasli su u veće demonstracije, nakon potaknuti pozivom vođe opozicije bivšeg prijestolonasljednika Reze Pahlavija.
Radi se o najvećoj demonstraciji javnog prkosa u Iranu od ustanka 2022.
Snimke pokazuju brutalne obračune, ali su demonstranti pokrenuli odlučnije taktike u kojima se direktno sukobljavaju sa sigurnosnim snagama i pale policijska i paravojna uporišta Basidža.
Organizacija "Iran Human Rights", sa sjedištem u Norveškoj, izvijestila je o najmanje 45 ubijenih učesnika protesta do 8. januara te više od 2.000 hapšenja.
Organizacije "Amnesty International" i "Human Rights Watch", u zajedničkoj izjavi od 8. januara, optužile su iranske snage za "nezakonitu upotrebu sile i oružja te masovna proizvoljna hapšenja".
Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei obratio se pristašama 9. januara rekavši da su "saboteri i agitatori" "uništili zgrade u zemlji kako bi udovoljili" američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Dodao je da Trump ima "krv Iranaca na rukama" nakon američkih napada na Iran u junu te da će američki vođa biti "svrgnut".
Trump je 2. januara rekao da će Washington intervenirati u Iranu ukoliko bude ubistava demonstranata, poručujući u objavi na Truth Social: "Spremni smo za akciju."
Ponovio je taj stav kasno 8. januara, kada je u radijskom intervjuu kazao da je iranskim vlastima "vrlo snažno rečeno, da ako to učine [ubijaju demonstrante], platiti paklenu cijenu".
Prorežimski skupovi u znak podrške Islamskoj Republici mogli bi uslijediti nakon molitve u petak, 9. januara, uz snažno praćenje državnih medija. Također, očekivalo se i televizijsko obraćanje vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
U sumrak se očekuju ponovni protesti protiv vladajućeg establišmenta.
Val protesta, koji je započeo 28. decembra na teheranskom Velikom bazaru, brzo se proširio na desetke gradova. Do večeri 8. januara, videozapisi su stizali iz gotovo svih krajeva zemlje, prikazujući mase kako skandiraju i marširaju.
Iranske vlasti su prvo smanjile brzinu interneta širom zemlje, prije nego što su 8. januara, nešto iza 22 sata po lokalnom vremenu, gotovo u potpunosti prekinule snabdijevanje električnom energijom, prekidajući i telefonske linije.
Nemiri su u početku bili potaknuti ekonomskim problemima prije nego što su prerasli u proteste protiv establišmenta. Videozapisi koji su objavljivani na društvenim mrežama tokom protekle preko noći prikazuju proteste čak i u bogatom teheranskom naselju Saadatabat.
Zbog prekida u komunikacijama, vijesti polako pristižu, ali američki i evropski dužnosnici usmjerili su pažnju na haos u Iranu.
State Depratment objavio je na mreži X da je "režim Islamske Republike isključivanjem interneta pokušao utišati glas iranskog naroda, ali da se njihova volja ne može ugasiti jednim potezom prekidača".