EU najavljuje nove sankcije protiv Irana
Evropska komisija (EK) uskoro će predložiti sankcije protiv predstavnika vlasti u Iranu odgovornih za represiju nad demonstrantima, saopštila je predsjednica ove institucije Ursula fon der Lajen (von der Leyen).
"Rastući broj žrtava u Iranu je užasavajući. Nedvosmisleno osuđujem prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje sloboda. Evropska unija je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde u svoj režim sankcija za kršenje ljudskih prava", poručila je predsjednica EK, ističući da evropske institucije stoje uz narod Irana koji "hrabro maršira za svoju slobodu".
Pripremu novih sankcija protiv iranskih vlasti potvrdila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas.
"Hrabrost iranskog naroda je zadivljujuća. Režim ima dugu historiju brutalnog gušenja protesta i niko ne zna šta će donijeti naredni dani. Oštar i brutalan odgovor sigurnosnih snaga je neprihvatljiv i razotkriva režim koji se boji vlastitog naroda", izjavila je Kalas u Berlinu, nakon razgovora s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom.
Sankcije protiv Irana već su na snazi u Evropskoj uniji i uvedene su protiv pojedinaca odgovornih za kršenje ljudskih prava, širenje nuklearnog oružja te podršku Teherana ruskom ratu protiv Ukrajine.
Kako je objasnila Kalas, EU sada radi na dodatnim sankcijama u svjetlu represije nad građanima koji gotovo tri sedmice demonstriraju.
Kao odgovor na represiju protiv građana, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola (Metsola) je 12. januara donela odluku da iranskim diplomatama zabrani ulazak u prostorije EP-a u Briselu, Luksemburgu i Strazburu.
Odluku je obrazložila brutalnim obračunom teheranskog režima s demonstrantima. U pismu koje je uputila poslanicima Evropskog parlamenta navodi se da je donela odluku da svim diplomatama, osoblju diplomatskih misija, vladinim zvaničnicima i predstavnicima Islamske Republike Iran zabrani ulazak u sve prostorije Evropskog parlamenta.
Aktuelni protesti, koji su započeli krajem decembra, predstavljaju jedan od najvećih izazova za klerikalnu vlast još od Islamske revolucije 1979. godine. Ustanak je prvobitno pokrenut zbog galopirajuće inflacije i pada vrijednosti nacionalne valute, ali se ubrzo proširio u šire antivladine proteste.
Organizacije za ljudska prava tvrde da su vlasti sprovele brutalno gušenje demonstracija, tokom kojih je poginulo više od 600 ljudi. Reuters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, izvijestio je da broj stradalih iznosi oko 2.000.