Tender za izbore u BiH: Firme bez iskustva žele kontrolu nad glasovima

Kompanije koje se takmiče za tender vrijedan gotovo 45 miliona eura za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića u Bosni i Hercegovini, uglavnom, nemaju iskustvo u provođenju izbora niti u implementaciji izbornih tehnologija.

Među ponuđačima je konzorcij sa najnižom ponudom od oko 29 miliona eura, u kojem su domaće firme povezane s političkim strukturama.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebalo bi do 20. marta 2026. godine objaviti koje su ponude najpovoljnije. Riječ je o projektu koji bi trebao biti uveden već na Općim izborima u oktobru ove godine.

Ipak, rokovi već kasne.

Tender je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine.

"To da li ćemo stići, to niko živ ne zna. Mi se nadamo da hoćemo i uradili smo sve što je do nas", kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba za Radio Slobodna Evropa.

U Misiji OSCE-a u BiH upozoravaju da je za ovako kompleksan projekat ključno iskustvo kompanije u provođenju izbora, jer implementacija podrazumijeva uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima, uz obuke, logistiku i skladištenje opreme.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka.

Šta se zna o ponudama?Konzorcij s najpovoljnijom ponudom od gotovo 29 miliona eura, te najkraći rok isporuke od 90 dana, čine domaće kompanije od kojih su najmanje dvije povezane sa političkim strukturama u Bosni i Hercegovini.

Vlasnici IT kompanije "Planet soft" d.o.o. su otac i sin, Veljko i Vedran Jarić. Vlasnici su ili suvlasnici nekoliko firmi.

Vedran Jarić bio je član Demokratskog narodnog saveza (DNS), dok je njegova sestra Sonja bila kandidatkinja koalicije predvođene DNS-om (DNS - Napredna Srpska - Srpska radikalna stranka) za narodnu poslanicu na izborima 2014. godine.

Vedran Jarić je i suvlasnik firme Balkan Agriculture Invest sa predsjednikom Gradskog odbora DNS-a u Banjaluci, i nekadašnjim poslanikom te stranke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska, Milanom Radovićem.

Jedan od ključnih ljudi u ovoj kompaniji bio je i Igor Radojičić, nekada visokopozicionirani član Saveza nezavisnih socijaldemorata (SNSD), a danas predsjednik Nezavisnog pokreta "Svojim putem" - Igor Radojičić.

Zbog nastavka političke karijere, kako je naveo na društvenim mrežama, izuzeo se iz upravljačkih struktura firme, ali je ostao prisutan kroz savjetodavnu funkciju.

Mostarska kompanija "Katarina" d.o.o. posluje od 1997. godine i u vlasništvu je Milenka Čovića.

Direktor ove firme je Nikica Bevanda, inače član Gradskog odbora HDZ BiH u Mostaru. Ova kompanija i ranije je dobijala tendere koje su raspisivala javna preduzeća i institucije.

"CORE" Društvo za konsalting i inžinjering u vlasništvu je Nihada Velagića i Jensa Ceribašića. Uglavnom, se bave radom za velike kompanije u autoindustriji. Direktor Velagić dvije je godine radio u Ministarstvu finansija i trezora BiH, na uspostavi sistema Oracle, čiji je ranije bio i uposlenik.

Jedina kompanija u konzorciju, južnokorejska "Miru Systems" ima direktno iskustvo u nabavci i provođenju izbornih tehnologija. Dizajnira i proizvodi automatske mašine za glasanje i brojanje, skenere glasačkih listića. Njihova tehnologija korištena je u nekoliko zemalja u razvoju, uključujući Fidži, Ekvador i El Salvador.

No, i ovu kompaniju prate kontroverze.

Nakon izbora u Iraku 2018. godine vlasti su naredile ručno ponovno brojanje glasova zbog sumnji u pouzdanost elektronskih sistema, dok su organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodni posmatrači izražavali zabrinutost zbog korištenja njihove tehnologije na izborima u Demokratskoj Republici Kongo, zbog zabrinutosti oko moguće izborne prevare.

Prijavljeno je da su oba ova incidenta bila uzrokovana tehničkim greškama u Miruovim mašinama za glasanje, što je izazvalo osporavane rezultate izbora u obje zemlje.

Sukob sa Trumpom i sudski procesi za korupcijuMeđu ponuđačima je i firma "Smartmatic", kompanija registrovana u Sarajevu. Ona je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate.

Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja.

Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije.

"Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od 41 milion eura bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana.

Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta.

No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca.

Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora.

Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju".

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulirao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic.

Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine.

Kredibilitet ili najniža cijenaU Bosni i Hercegovini postoji oko 5.400 biračkih mjesta, a implementacija tehnologije podrazumijeva transport, instalaciju i demontažu opreme na svakom od njih, kao i upravljanje cijelim sistemom tokom izbora.

Cilj je zaštita birača, i to treba da je imperativ, kaže za RSE Vehid Šehić član Koalicije "Pod lupom" koja se bavi nadzorom izbornog procesa.

"U prvom redu ne treba štiti političke subjekte, ne treba štititi vlast. Nove tehnologije štite dostojanstvo građana, birača koji će biti sigurni da će rezultati izbor odgovaraći njihovoj izbornoj volji, kakva god ona bila i kome god odgovarala", ističe Šehić.

Ipak, predsjednik CIK-a Jovan Kalaba kaže da zakon o javnim nabavkama ograničava mogućnost drugačijeg izbora.

"Najvažnija je cijena, to je naš zakon. Zakon o javnim nabavkama jasno kaže da cijena nosi najviše bodova, pa onda sve ostalo", navodi Kalaba.

Iz Misije OSCE-a u BiH upozoravaju da je iskustvo kompanije ključni kriterij za ovakav projekat.

"Izuzetno je važno da ovaj proces bude povjeren ozbiljnoj kompaniji sa iskustvom u provođenju ovakvih ili sličnih projekta, jer se radi o kompleksnom procesu implementacije uređaja za biometrijsku identifikaciju glasača i skenerima glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima", kaže za RSE Ahmed Rifatbegović, savjetnik za politička pitanja Misije OSCE-a u BiH.

Ukupno 96 zemalja u svijetu koristi neki oblik tehnologija u izbornom procesu. U Evropskoj uniji 15 od 27 zemalja članica koristi ih za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju ili skeniranje glasačkih listića, kao i online glasanje.

Među osam zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, njih šest, prema podacima OSCE-a, koristi ove tehnologije.