Ko će sankcionisati RS zbog kršenja odluke visokog predstavnika?

Šta se dešava nakon što je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) odlučio da Zakon o nepokretnoj imovini stupi na snagu, kako je to potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE), uprkos suspenziji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini?

Na ovo pitanje nije bilo odgovara iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) koji je 27. februara taj zakon suspendovao do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

"Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a nastavlja da obavlja poslove i zadatke u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa Ustavom i zakonima RS-a koji su na pravnoj snazi", navodi se u odgovoru za RSE iz Uprave.

Iz Uprave nisu odgovorili na upit RSE šta sve čini tu imovinu koju reguliše taj zakon te postoji li negdje javno dostupni spisak te imovine.

Nije odgovoreno ni na pitanje da li je u proceduru ušao proces knjiženja za neku od imovine.

Kako će postupiti ako u RS-u počnu sa nelegalnim procesom knjiženja državne imovine, na upit RSE nisu odgovorili ni u Tužilaštvu BiH, ni u Pravobranilaštvu BiH.

Riječ je o zakonu koji reguliše prava svojine nad imovinom koju koriste predstavnici javne vlasti u RS-u, što je u suprotnosti sa postojećom odlukom visokog predstavnika.

Sva imovina u Bosni i Hercegovini pripada državi BiH, dok se ne usvoji zakon o imovini na državnom nivou.

Odluke OHR-a su konačne i obavezujuće.

RS ne smije knjižiti državnu imovinu

Pravni stručnjaci ocjenjuju da se Zakon o imovini RS-a ne smije primjenjivati nakon odluke visokog predstavnika te da su OHR, Tužilaštvo BiH i državno Pravobranilaštvo institucije koje bi morale reagovati ukoliko dođe do nezakonitog knjiženja državne imovine u RS-u.

Stručnjak za ustavno pravo iz Sarajeva Nedim Ademović ističe za RSE da su odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta (Kristijan Šmit) međunarodno pravnog karaktera, konačne i obavezujuće te da bi šef OHR-a mogao posegnuti i za sankcijama prema onima koji bi prekršili njegovu odluku.

"Može doći i do paralelnog djelovanja, kako visokog predstavnika sa svojim ovlastima, tako i vjerovatno Tužilaštva BiH kako bi se zaštitio pravni poredak i kako bi se zaštitilo dobro koje štiti visoki predstavnik svojom odlukom", rekao je Ademović.

Zakon u RS-u je nelegalan, jer je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u više navrata jasno rekao šta je to državna imovina, kaže Ademović.

Stoga je, prema njegovom mišljenju, bespredmetna svaka priča o regulisanju državne imovine na nivou entiteta, pa i po datumu koji je naveden u RS-u, 31. decembar 1991. godine.

"To je datum s kojim je baratao i Ustavni sud BiH u odluci, prvoj, primarnoj i bazičnoj o državnoj imovini, u kojoj su nabrajane pojedine kategorije državne imovine i one koja je bila predmet sukcesije, pa onda državna imovina, koja je bila knjižena na bivšu Socijalističku Republiku BiH, gdje je Ustavni sud eksplicitno naveo da ta imovina pripada državi, gdje država ima pravo da zakonom uredi to pitanje", rekao je Ademović.

U sličnom tonu razmišlja i advokat u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, Azur Prnjavorac.

On je mišljenja da bi trebalo pratiti proces knjiženja u RS-u te potom pokretati pravne procese koji bi to poništili.

"Oni bi mogli to protivzakonito knjižiti, to bi se moglo desiti, da njima općinski organ ili neko pošalje zahtjev, njihovom uredu, ali da oni to, mimo važećih zakona, uknjiže bez pravnog osnova. Pravobranilaštvo BiH bi trebalo preduzeti određene pravne radnje da se to poništi. Imaju zakonsko uporište, jer je to protivzakonito", ističe Prnjavorac.

Prnjavorac ističe da su u RS-u "jednostrano u zakonu napisali i nešto proglasili njihovom imovinom", a to nisu mogli, jer već na državnom nivou postoji Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.

"I tu piše da se primjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine te da organi vlasti RS-a moraju poštovati obaveze koje se nalaze u zakonima BiH. To je već ranije navedeno da nije moguće entiteti odlučuju kome koja imovina pripada", ističe Prnjavorac.

Zakon u RS-u legalizuje ranija preknjižavanja

Primjena Zakona o imovini RS-a imaće štetne učinke, ocjenjuje za RSE stručnjak za državnu imovinu, Muharem Cero.

On tvrdi da je njime obuhvaćena ona imovina, na kojoj je već ranije izvršen prenos i upis javne imovine nakon 31. decembra 1991. godine.

"Zakon praktično proglašava i legalizira javnu imovinu, ranije preknjižene imovine na nivou opština, javnih preduzeća, u kojima vjerovatno i sasvim izvjesno participira i državna imovina", ističe Cero.

Cero smatra da su Zakonom o imovini RS-a obuhvaćene i poljoprivredne zadruge, te imovina iz sukcesije, kao i vojna imovina.

"Čak mislim da se u velikom dijelu radi da je imovina prepisana u periodu iza 31. decembra 1991. godine, da je veliki dio nepokretne vojne imovine iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prepisan na niže oblike vlasti, na opštine, gradove i da je sada samo to legalizirano", kaže Cero.

Šta se reguliše Zakonom?

U tekstu Zakona navodi se da se njime "reguliše svojina na nepokretnoj imovini koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma".

SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

Kao "subjekti javne vlasti" definisani su RS, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač RS, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Dodaje se da se Zakon ne odnosi na imovinu koja je bila do 31. decembra 1991. godine upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH.

U Zakonu stoji i da nepokretnom imovinom upravlja RS ili drugi subjekat javne vlasti kojeg određuje Vlada RS-a.

Apelacije zbog Zakona

U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove ističu za RSE i da Ustavni sud BiH nije donio privremenu mjeru zabrane primjene Zakona.

Apelaciju da se o ovom zakonu očituje Ustavni sud BiH podnio je polovinom februara , član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović.

Osim Bećirevića, apelaciju sa zahtjevom da Ustavni sud suspenduje primjenu Zakona, podnio je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, 28. februara.

Isti dan apelacije je podnijelo i 11 poslanika u Predstavničkom domu državnog Parlamenta, te pet delegata u Domu naroda Bosne i Hercegovine.