U Zagrebu skup 'Ne u naše ime' povodom godišnjice zločina u Ahmićima
S porukom "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima", predstavnici osam civilnih udruga okupili su se u subotu, 15. aprila, u Zagrebu, podsjećajući na ratni zločin koji se dogodio 1993. godine u srednjoj Bosni.
U selu Ahmići, kod Viteza u srednjoj Bosni, 16. aprila 1993. godine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ubili su 116 civila bošnjačke nacionalnosti.
Dvadesetak okupljenih na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, nosili su transparente sa imena žrtava, kako bi upozorili hrvatsko državno vodstvo i javnost da se ovaj zločin ""zataškava i negira, prenosi Fena.
Nela Pamuković, predstavnica Centra za žene žrtve rata "Rosa", podsjetila je da je prije 30 godina u Ahmićima počinjen "jedan od najokrutnijih ratnih zločina na prostorima nekadašnje Jugoslavije".
Među ubijenim civilima bile su 32 žene, a najmlađa žrtva je bila tromjesečna beba.
Zapaljena je većina kuća te je srušena i džamija, a zločin u Ahmićima je na Međunarodnom sudu u Hagu okarakteriziran kao zločin protiv čovječnosti.
Za taj zločin osuđeno je šest osoba, od čega je Haški sud (ICTY) izrekao pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne, dok je Sud BiH na deset godina zatvora osudio Paška Ljubičića.
Pamuković je naglasila da je "Haški sud ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba u koji je bila umiješana Republika Hrvatska, preko kontrole nad Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH i Hrvatskim vijećem obrane (HVO)".
"Zločin u Ahmićima sudski je procesuiran. Sudilo se organizatorima, zapovjednicima i neposrednim počiniteljima, no on ostaje trajna mrlja i sramota Hrvatske", kazala je Pamuković.
Od predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića zatraženo je da se "javno distanciraju od ratnih zločina" i da prekinu, kako je rečeno, "sustavnu politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina".
"Tražimo jasno formulirano izvinjenje i imenovanje jedne ulice ili trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Krivica za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost", poručila je Pamuković.
U zagrebačkom Kulturno-informativno centru u subotu će biti prikazana video dokumentacija, koja je dio interaktivnog narativa "Ahmići – 48 sati pepela i krvi", u produkciji SENSE - Centar za tranzicijsku pravdu.