Entiteti ne mogu da ucjenjuju ili kontrolišu rad Ustavnog suda BiH, poručio OHR
Politički pritisak iz Republike Srpske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta, a entiteti nemaju ni pravo ni ovlašćenje da ga ucjenjuju ili kontrolišu njegov rad, poručeno je iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
U saopštenju objavljenom u petak, 23. juna, OHR osuđuje "najnovije pokušaje vladajuće koalicije u RS da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije".
Narodna skupština RS je 21. juna usvojila set zaključaka kojima, između ostalog, traže usvajanje Zakona o Ustavnom sudu u državnom parlamentu, te da se poslanici iz RS povuku iz tog parlamenta ako do toga ne dođe.
Ovo zakonodavno tijelo će u ponedjeljak, 26. juna odlučiti o datumu posebne sjednice na kojoj će biti riječi o Ustavnom sudu BiH.
Na toj sjednici se očekuje i pokretanje procedure usvajanja zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH u tom bh. entitetu.
Ovo je 21. juna najavio Milorad Dodik, predsjednik RS.
"Ovakvi napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine predstavljaju ozbiljno kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, a time i samog mira i stabilnosti", navode iz OHR-a.
Iz Kancelarije ističu da je Ustavni sud krajnji arbitar državnog Ustava, i pozivaju "na povratak poštivanju ustavnih obaveza u tom pogledu i brzo imenovanje sudija u Ustavni sud BiH".
Osvrnuli su se i doneseni zakon u Narodnoj skupštini RS, kojim je odlučeno da Službeni glasnik tog entiteta više neće objavljivati odluke visokog predstavnika.
Upozoravaju da se time jasno ide protiv Dejtonskog sporazume, ali i da nema pravnu snagu, te da odluke NSRS "ni na koji način ne oslobađaju Republiku Srpsku svih obaveza".
"Zvaničnici koji zanemare svoje zakonske dužnosti i obaveze snose ličnu odgovornost za takve odluke i za posljedice tih odluka", naglašavaju iz OHR-a.
Zaključuju da potezi vlasti u RS "predstavljaju opasan presedan", koji neće donijeti prosperitet, stabilnost i napredak na evroatlantskom putu, i da će visoki predstavnik ostati posvećen odbrani provođenja Dejtonskog sporazuma.
Odluke koje su donijele vlasti u RS su osudile Ambasada Sjedinjenih Država, kao i Kancelarija Evropske unije u Sarajevu.
Za vlasti u RS su sporne izmjene pravilnika o radu Ustavnog suda od 19. juna, te brisanje člana koji propisuje da na sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije BiH".
Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS jer je Miodrag Simović otišao u penziju a NSRS nije izabrala novog sedam mjeseci, dok je Zlatko M. Knežević najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju.
Parlament RS je u aprilu ove godine usvojio zaključak kojim poziva Kneževića da podnese ostavku te, između ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Ustavnom sudu nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH, i to već deset mjeseci, od odlaska Mate Tadića u penziju.
Krovno bh. pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata), a dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).
Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.