Borrell: Potezi vlasti Republiku Srpsku vode u izolaciju

Izjave iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su protiv perspektive Europske unije i idu u smjeru udaljavanja od Unije, poručio je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

"Čin udaljavanje od ustavnog poretka mora biti zaustavljen. Retorika koja dijeli, prijetnje secesijom, prijetnje teritorijalnom integritetu, veličanje ratnih zločinaca moraju prestati, jer za takve nema mjesta u Europi", rekao je Borrell na petom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH-EU, održanom u Briselu 19. jula.

Visoki predstavnik EU je rekao i da nekonstruktivno ponašanje dovodi do posljedica.

"Potkopavanje poretka BiH se mora odmah završiti i to bi moglo imati ozbiljne posljedice", rekao je Borrell.

Posljednjih sedmica Republika Srpska je donijela odluke i zakone koji su u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom, u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta. Visoki predstavnik je suspendirao ove zakone i odluke, ali iz RS-a su poručili da neće poštovati Schmidtove odluke.

Borrell je istaknuo da je BiH ipak napravila napredak u posljednjih sedam mjeseci, otkako joj je dat status zemlje kandidatkinje.

"BiH je došla u fazu stvaranja političkih prilika. Od pat-pozicije došlo je do situacije prilika. Ta prilika je nešto što treba iskoristiti za brzu reformu i primjenu standarda EU. Nadamo se da će naši partneri iskoristiti priliku i napraviti napredak", poručio je Borrell.

Pozdravio je napore Vijeća ministara BiH, pod vodstvom predsjedavajuće Borjane Krišto zbog "konstruktivnog dijaloga".

"Zaista cijenimo usuglašavanje vanjske i ekonomske politike BiH sa EU, sada ste na 94 posto te usklađenosti. Međutim, usklađenost nisu samo izjave, izražavanje želja, usklađivanje znači i djelotvornu provedbu, moramo pričekati djelotvornu provedbu", potcrtao je Borrell.

Krišto: Do kraja godine treba otvoriti pregovore o pristupanju EU

"Hvala na podršci EU perspektivi BiH. Sastanak je bio konstruktivan i partnerski dijalog između institucija EU i nas iz BiH. Tijekom razgovora otvorili smo brojne teme koje se nalaze na putu BiH ka EU kako bismo ispunili našu zadaću i postali članica EU, a to je 14 prioriteta. Na ovom sastanku smo detaljno informirali što je to BiH napravilo u ovom trenutku kada je u pitanju europski put i ispunjavanje uvjeta", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Istaknula je uvjerenost da će BiH ako nastavi s dosadašnjim iskorakom i napretkom kao dosad biti u situaciji da otvori pregovore za pristupanje do kraja 2023. godine.

Potcrtala je da je BiH ostalo da još mnogo toga uradi, da bi "inicijative, odluke i sve ono što smo usvojili implementirali, da zaživi".

Krišto je rekla i da u BiH i dalje postoji mnogo tema i izazova.

"Kad bismo proveli te stvari koje nas pomalo opterećuju, raduje me da će se i taj posao okončati u određenom vremenu, jer je to što se parlamentarna većina obavezala", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Varhelyi: BiH je bitna za EU

Europski komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi rekao je da EU BiH vidi kao potpuno neophodan dio zajednice.

"Kada je prošle godine predloženo da se BiH dodijeli status kandidata, uspjeli smo uraditi nešto što je izgledalo nemoguće. BiH je bitna EU. Upravo zato je kandidatski status nešto što bi trebalo poslati jasnu poruku da je ovo za narod BiH. Izbori su pokazali riješenost naroda BiH prema EU jer su oni na vlast doveli političke lidere koji su formirali vlasti, usvojili budžete brzinom koju dugo nismo vidjeli", rekao je Varhelyi.

Varhelyi je naglasio da BiH "nema vremena za gubljenje".

"Zato se nadamo da će ustavne i izborne reforme opet doći na dnevni red. Jer to su reforme spram kojih mjerimo napredak. U oktobru kao što je već rečeno dolazi godišnji paket proširenja i nove stvari možemo unijeti samo ako su se ostvarile. Sada je ključni trenutak", naglasio je Varhelyi.

Uoči odlaska u Brisel, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je stav Bosne i Hercegovine о procesu stabilizacije i pridruživanja, u okviru kojeg se naglašava strateško opredjeljenje Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo u Europskoj uniji, nakon dobivanja statusa kandidata.

Kako se došlo do kandidatskog statusa?

Put Bosne i Hercegovine prema EU traje od 1997. kada je EU pružila BiH mogućnost korištenja bescarinskog izvoza.

U julu 2008. je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dvije godine kasnije je ukinut vizni režim.

U februaru 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u maju 2019. Europska komisija je definisala 14 ključnih prioriteta koji se trebaju ispuniti prije početka pregovora o punopravnom članstvu.

Nakon dobijanja kandidatskog statusa, BiH treba otvoriti pregovore i ispuniti uvjete koje će pred nju postaviti Europska komisija.

To znači da će BiH trebati prilagoditi zakonodavstvo, ekonomiju i društvo sa zemljama EU prije punopravnog članstva.

Kandidatski status BiH je dobila 15. decembra 2022. godine.