Premijer Pašinijan izražava nadu da Jermeni iz Nagorno Karabaha mogu ostati

Jermenski premijer Nikol Pašinijan izrazio je nadu da će etnički Jermeni koji žive u Nagorno-Karabahu moći ostati tamo nakon što je Azerbejdžan tvrdio da je njegova "antiteroristička operacija" vratila otcijepljenu regiju pod svoju kontrolu.

Pašinijanovi komentari rano 22. septembra uslijedili su u trenutku kada su tenzije i dalje visoke u Jerevanu, gdje su demonstranti osudili, kako je nazivaju, neadekvatnu podršku vlade etničkim Jermenima u Nagorno-Karabahu.

Opozicioni lideri najavili su planove za pokretanje postupka opoziva protiv Pašinijana, a antivladini demonstranti nastavili su da blokiraju puteve u glavnom gradu ujutro 22. septembra i okupljali su se na centralnom Trgu Republike. Izvještaji medija navode da je policija izvršila masovna hapšenja kako bi očistila ulice.

Demonstranti su obećali da će nastaviti svoju akciju dok Pašinijan ne bude smijenjen i rekli su da planiraju ometati sastanak njegovog kabineta koji se očekuje kasnije tokom dana.

Policija, koja je koristila šok bombe tokom sukoba sa demonstrantima, upozorila je da će primijeniti "specijalne mjere" ako se sukobi nastave. Oni su navodno uhapsili jednog od organizatora protesta, Andranika Tevaniana.

Tevanian je tokom demonstracija 21. septembra rekao da će se, "disciplinovanim i ujedinjenim naporima", Pašinijanovo svrgavanje sa mjesta premijera "dogoditi za vrlo kratko vrijeme, čak i za nekoliko dana".

Policija nije izvještavala o broju privedenih demonstranata od izbijanja protesta 20. septembra.

Azerbejdžan je, u međuvremenu, navodno naznačio da predviđa amnestiju za jermenske borce u Nagorno-Karabahu.

"Čak i u pogledu bivših vojnika i boraca, ako se oni mogu klasificirati na takav način, pa čak i za njih predviđamo amnestiju ili aludiramo na amnestiju", rekao je Reutersu Hikmet Hajiyev, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva.

Hajiyev je takođe rekao da su etnički Jermeni u Nagorno-Karabahu zatražili humanitarnu pomoć, za koju je rekao da će početi da stiže 22. septembra. 

Hajiyev je rekao da Baku traži mirnu reintegraciju Jermena Nagorno Karabaha.

Dana 21. septembra, predstavnici Azerbejdžana i etničko jermensko rukovodstvo otcijepljenog regiona nisu uspjeli postići pomak tokom pažljivo praćenih pregovora o "reintegraciji" u gradu Yevlaxu na zapadu Azerbejdžana.

Dvije strane razmijenile su optužbe i poricanja u vezi izvještaja o pucnjavi i očiglednim kršenjima primirja u de facto glavnom gradu Nagorno-Karabaha, Stepanakertu, ali se očekuje još sastanaka.

Lideri separatista u Nagorno-Karabahu rekli su u saopštenju nakon sastanka da su spremni da nastave razgovore sa azerbejdžanskim vlastima.

"Stranke su posebno naglasile potrebu da se o svim postojećim pitanjima razgovara u mirnom okruženju, uz napomenu spremnosti za nastavak sastanaka", navodi se u saopštenju.

Pašinijan je svojoj vladi 22. septembra rekao da će Jerevan prihvatiti priliv etničkih Jermena ako odluče da napuste Nagorno-Karabah, ali da će do tako masovnog preseljenja doći samo ako im postane nemoguće da tamo ostanu.

Premijer je rekao da je situacija i dalje napeta u Nagorno-Karabahu, teritoriju naseljenom etničkim Jermenima, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana.

Tokom kratkog, ali krvavog rata 2020. godine, Azerbejdžan je vratio veći dio teritorije, kao i sedam okolnih okruga koje su od 1990-ih kontrolirali etnički Jermeni uz podršku Jerevana.

U Nagorno-Karabahu živi oko 120.000 etničkih Jermena, a Pašinijan je 22. septembra izrazio optimizam da mogu dobiti pravu priliku da se vrate svojim domovima.

Istovremeno, Pašinijan je ukazao da se u Nagorno-Karabahu nastavlja teška humanitarna kriza.

U obraćanju 21. septembra, Aliyev je proglasio pobjedu u ofanzivi koju su njegove snage pokrenule 19. septembra nakon što je Baku optužio "jermenske diverzantske grupe" za dvije odvojene smrtonosne eksplozije u područjima Nagorno-Karabaha koja su pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.

Istog dana, članice Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Sjedinjene Države, Tursku, Rusiju i Francusku, pozvale su na mir, dok su jermenski i azerbejdžanski zvaničnici razmjenjivali optužbe.

Jermenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoian, koji je sazvao hitan sastanak, optužio je Baku za "neisprovociran i dobro planiran vojni napad" i rekao da će Azerbejdžan vjerovatno ponovo upotrijebiti silu protiv civila u Nagorno-Karabahu osim ako ga globalne sile ne spriječe.

Azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhun Bayramov uzvratio je optužujući Jerevan za širenje dezinformacija, insistirajući da je Baku izveo antiterorističku operaciju protiv jermenskih snaga.

Ofanziva je zaustavljena 20. septembra nakon što je etničko jermensko rukovodstvo Nagorno Karabaha prihvatilo prijedlog o prekidu vatre od strane ruske mirovne misije, iako su zabilježene sporadične borbe.

Ombudsman za ljudska prava Nagorno-Karabaha Gegham Stepanian rekao je da je najmanje 200 ljudi, uključujući 10 civila, ubijeno, a više od 400 ranjeno u borbama.

RSE nije mogao nezavisno potvrditi podatke o žrtvama.