Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog kampanje 'Ponosni na svoje srpsko'
Hrvatska je uputila protestnu notu crnogorskim vlastima zbog prikazivanja hrvatskih velikana na bilbordima koji, u susret popisu stanovništva, promovišu srpski identitet u Crnoj Gori.
To su za Radio Slobodna Evropa potvrdili iz Ambasade Hrvatske 10. oktobra.
Sporni bilbordi su dio kampanje "Ponosni na svoje srpsko", koju je prosrpski portal IN4S pokrenuo u susret popisu koji se održava od 1. do 15. novembra.
Na bilbordima na crnogorskom primorju se, između ostalih, nalaze hrvatske istorijske ličnosti Ruđer Bošković, naučnik rođen u prvoj polovini osamnaestog veka u tadašnjoj Dubrovačkoj Republici, i Baltazar Bogišić, jedan od začetnika moderne sociologije rođen u prvoj polvini devetnaestog veka u Cavtatu, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj.
Na bilbordima je, na primjer, Bogišić predstavljen kao "srpski istoričar prava, ministar pravde Crne Gore, rođen u Cavtatu".
Ministarsvo vanjskih i evropskih poslova u noti crnogorskim vlastima navodi da je "apsolutno neprihvatljiv pokušaj pripisivanja srpskoj kulturne i istorijske baštine Hrvatske i hrvatskog naroda".
U noti podsjeća da je upravo ovog mjeseca godišnjica napada na Dubrovnik sa područja Crne Gore, kojom prilikom su stradali civili, pljačkana je imovna a dio hrvatskim građana je zatvaran u logorima.
Prvog oktobra navršene su 32 godine od napada i početka opsade Dubrovnika koje su izvele snage tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), potpomognute crnogorskim rezervistima i dobrovoljcima iz Istočne Hercegovine.
U tom periodu je u na crnogorskom primorju formiran logor Morinj, u kome su bili zatvoreni logoraši sa dubrovačkog ratišta.
Opsada je trajala skoro devet mjeseci, do kraja maja 1992. godine.
Hrvatsko ministarstvo navodi da su postavljeni bilbordi "za građane Hrvatske i pripadnike hrvatske manjine u Crnoj Gori duboko uznemirujući i da utiču i na bilateralne odnose".
Ministarstvo je najoštrije osudilo ovakvu kampanju i izrazilo uvjerenje da će Vlada Crne Gore "učiniti maksimalne napore kako bi sporni plakati bili uklonjeni".
Izrazilo je nada da će biti spriječen ovaj ali i budući "pokušaj ovakve i slične zloupotrebe medijskog i javnog prostora".
Vlada Dritana Abazovića se nije oglašavala povodom hrvatske note.
Popis od 1. novembra
Ovo je prva negativna međunarodna reakcija na kampanju koja se vodi povodom najavljenog popisa, koji treba da se održi u prvoj polovini novembra.
Dosadšnje reakcije iz regiona su dolazile iz Srbije, koja je pokazala interes za popis u Crnoj Gori.
U više navrata je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potencirao važnost popisa kako bi bio utvrđen broj Srba u Crnoj Gori.
A i iz Srpske pravoslavne crkve je još 2021. poručeno da je "slobodno izjašnjavanje na popisu u Crnoj Gori od najvitalnijeg značaja za crkvu i za državu".
Opozicione partije u Crnoj Gori, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS), protive se održavanju popisa i traže odlaganje, ocjenjujući da ne postoji potrebna politička stabilnost za njegovo održavanje.
Kao argument navode i da je ova godina u Crnoj Gori bila izborna, a preporuke međunarodnih organizacija su da popis ne treba sprovoditi u izbornim godinama.
Posljednji popis iz 2011. godine sproveden je za vrijeme vladavine DPS, koja je avgusta 2020 smijenjena s vlasti od snaga predvođenih prosrpskim Demokratskim frontom.
Iako je popis statističko pitanje i putokaz vladi za vođenje ekonomske i socijalne politike, on se od većine političkih aktera u Crnoj Gori doživljava kao političko pitanje u čijem je fokusu nacionalno i vjersko izjašnjavanje građana.
Iz tih razloga su prethodne popise stanovništva u Crnoj Gori pratile jake političke kampanje.
Dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije, jezika i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije, niti Sjedinjene Američke Države.
Popis, koji je trebalo da se održi 2021. godine, odgođen je zbog pandemije koronavirusa.