Von der Leyen u Bosni i Hercegovini tražila jedinstvo i rad na 14 prioriteta
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, stigla je 1. novembra u Sarajevo, uoči objavljivanja izvještaja Evropske komisije o ispunjavanju obaveza za početak pregovora o punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji (EU), te o potencijalnim milijardama eura pomoći.
Izvještaj će biti objavljen 8. novembra, i ocijenit će napredak u ispunjavanju 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila Bosni i Hercegovini 2019. godine.
U Sarajevu se von der Leyen susrela sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.
Nakon sastanka u Predsjedništvu, von der Leyen se sastala i sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.
"Bosna i Hercegovina treba djelovati jedinstveno i nastaviti rad na ispunjavanju 14 prioriteta, kako bi kao jedinstvena, suverena i nezavisna zemlja postali punopravna članica Evropske unije", poručila je von der Leyen na konferenciji za medije, nakon sastanka u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Navela je da ekonomije zemlje Zapadnog Balkana dostižu tek oko 35 posto evropskog prosjeka, što je mnogo neiskorištenog potencijala. Dodala je da je od presudne važnosti jačati ekonomije zemalja Zapadnog Balkana kroz novi plan rasta koji ima četiri kompenente.
"Prva kompenenta je otvaranje tržišta EU za zemlje Zapadnog Balkana a druga otvaranje granica i integrisanje tržišta zemalja unutar Zapadnog Balkana. To bi trebalo podići ekonomije vaših zemalja za 10 posto", rekla je van der Leyen.
Dodala je da će to povući dodatne reforme koje se moraju provesti poput digitalizacije i zelene tranzicije, koje su važne prije svega za Zapadni Balkan.
Kao četvrti pricip plana, von der Leyen je navela investicije koje su se i do sada pokazale kao snažan instrument, koji bi u konačnici mogao dovesti do toga da se zajedničkim snagama udvostručimo ekonomije vaših zemalja u nerednoj deceniji.
"Rješavanje svih 14 prioriteta, a pogotovo onih koji se odnose na uspostavu i jačanje vladavine prava, poput zakona o sudovima i o sukobu ineresa su važni prije svega za ovu zemlju i to treba naglasiti I to će biti dodatni dokaz spremnosti i sposobnosti vaše zemlje za napavi iskorak na putu ka EU", rekla je von der Leyen.
Objašnjavajući novinarima detalje predpristupne pomoći, rekla je da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju pristup novom planu rasta ali ako ne budu provođene reforme sredstva će biti prebačena na druge zemlje koje budu uspješnije u provođenju reformi.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Borjana Krišto, je naglasila da su neki od zakona sa liste od 14 prioriteta, kao što je Zakon o spriječavanju pranja novca, skoro gotovi, ali nije željela precizirati rok do kojeg će oni biti usvojeni.
Von der Leyon će posjetu Bosni i Hercegovini okončati ceremonijom predaje novih stanova za 27 porodica u sarajevskoj opštini Vogošća, koje su korisnici Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja finansiranog najvećim dijelom sredstvima Evropske unije.
Dolaskom u Sarajevo, Von der Leyen završava četverodnevnu posjetu Zapadnom Balkanu, tokom koje je obišla Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru i Srbiju, i vlastima tih zemalja predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan, kao i plan puta zemalja Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji (EU).
Na nedavnom samitu u Tirani, von der Leyen je liderima EU i regiona predstavila novi plan rasta za Zapadni Balkan, navodeći da on ima potencijal da udvostruči obim ekonomije ove regije narednoj deceniji.
Navela je da Plan rasta za Zapadni Balkan ima četiri stuba - integraciju u jedinstveno tržište, dublju regionalnu ekonomsku saradnju, ubrzanje fundamentalnih reformi i veću pretpristupnu financijsku podršku.
Von der Leyen je tada istakla da je predložila investicioni paket za zemlje Zapadnog Balkana od šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u grantovima, a četiri u obliku zajmova, čija će realizacija zavisiti od provođenja reformi.
Šta je BiH uradila od postavljenih prioriteta?
Bosna i Hercegovina je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koji su dio EU prioriteta. Međutim, po ocjenama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni s EU.
Vlasti navode da su usvojene izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama, o ombudsmanu za ljudska prava, zakon o strancima, zakon o vinima, te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV), instituciji koja imenuje, disciplinira i smjenjuje sve suce i tužitelje u državi.
Političkog dogovora nema o zakonima koje je EU imenovala kao "ključne", a to su zakoni o sprječavanju sukoba interesa, o sprječavanju pranja novca, te zakoni o Sudu BiH i o Ustavnom sudu BiH.
EU od BiH traži i usklađivanje vanjske politike s Briselom, što podrazumijeva uvođenje sankcija i viza Rusiji, kao i uvođenja viza državljanima Kine, Turske i nekih arapskih zemalja.