I pored usvojenog Zakona o popisu u Crnoj Gori, nije isključen bojkot opozicije
Popis u Crnoj Gori trebalo bi da počne u četvrtak 30. novembra, ali ostaje dilema da li će u njemu učestvovati opozicija ili će pristalice pozvati na bojkot.
Poslanici Skupštine Crne Gore su 27. novembra usvojili izmjene Zakona o popisu, koji predviđa izradu softvera koji bi omogućio kontrolu procesa, na čemu je insistirala opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS).
Izrada softvera je predviđena Sporazumom, koji su prethodno potpisale stranke opozicije i predstavnici manjina sa premijerom Milojkom Spajićem u pokušaju da se izbjegne bojkot.
Sporazumom je predviđena i zabrana partijama da sprovode popisnu kampanju, popisne komisije su proširene sa dva člana opozicije i predstavnikom manjinskih naroda kao i kontrola unosa prikupljenih podataka.
"Moraćemo još jednom da sjednemo sa Spajićem, podvučemo crtu i vidimo što je od dogovorenih uslova ispunjeno i zauzmemo finalne stavove", poručio je 27. novembra poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Nikolić je istakao da u pojedinim gradovima nedostaje veliki broj popisivača ali i da bi na proces mogle da utiču najavljene vremenske nepogode samo nekoliko dana nakon početka popisa.
Predstavnik vladajućeg Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da se popis može produžiti u oba ova slučaja.
Softver - pitanje svih pitanja
Poslanici DPS-a posebno insistiraju na pitanju softvera radi provjere podataka koji se odnose na tri pitanja - nacionalnost, vjeru i jezik.
Usvojenim Zakonom propisano je da Vlada obrazuje Komisiju za praćenje uspostavljanja softvera.
Predviđeno je da propis o formiranju Komisije bude donesen u roku od 10 dana od stupanja na snagu danas usvojenog Zakona o popisu.
"Ne insistiramo na tome da softver bude izrađen prije početka popisa. Da smo htjeli da opstruiramo, mogli smo da tražimo da se softver potpuno izradi, da ga testiramo, pa tek onda da krenemo u popis", kazao je poslanik DPS-a Nikola Rakočević, ali da bi do tada trebalo utvrditi njegove specifikacije.
Iako je vlast, kroz izjave najviših zvaničnika, više puta insistirala da je popis statističko pitanje, najava predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji je kazao da bi rezultati izjašnjavanja mogli biti uvod u ustavne promjene koje se tiču službenog jezika, izazvala je reakcije.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić ocijenila je da je izjava Mandića, lidera Nove srpske demokratije, dokaz da se pitanje popisa ne tretira kao statističko nego političko pitanje.
Ustavom je propisano da je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski, dok su u upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski.
Posljednji popis 2011. godine pokazao je da nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37.
Popis odložen nakon kampanje bojkota
Popis je, zbog prijetnji bojkotom, od strane opozicije i manjinskih naroda već jednom odložen. Njega je zakazala prethodna Vlada Dritana Abazovića za 1. novembar ali je opozicija nezadovoljna prije svega dotadašnjim pripremama počela kampanju bojkota.
Oni su na osnovu kampanje koju su mjesecima vodile prosrpske i proruske snage i mediji, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi, zaključili da je stvarni cilj popisa projektovani etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori, a smanjenje Crnogoraca.
U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je više puta potencirao važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori.
Prema posljednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 45 odsto Crnogoraca, 29 odsto Srba, devet odsto Bošnjaka, pet Albanaca, tri Muslimana i po jedan odsto Hrvata i Roma.
Posljednja tri popisa održana su u vrijeme vlasti DPS-a, suverenističke, procrnogorske stranke koja je sa manjinama vladala tri decenije.
Od avgusta 2020. na vlasti je dominantno prosrpski blok stranaka, predvođen tadašnjim Demokratskim frontom (DF).