Dodikov advokat uputio žalbu Sudu BiH zbog odbijanja premještanja suđenja iz Sarajeva u Banjaluku

Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića podnijela je pismenim putem žalbu Sudu BiH zbog odbijanja da se sudski proces prebaci iz Sarajeva u Osnovni sud u Banja Luku, potvrdio je 11. decembra za Radio Slobodna Evropa Dodikov advokat, Goran Bubić.

Premještanje procesa odbrana je zatražila, između ostalog, i kako su rekli "zbog sumnje u objektivnost i nepristrasnost Suda BiH".

Sud Bosne i Hercegovine je 6. decembra prihvatio zahtjev odbrane Milorada Dodika, i odgodio početak glavnog pretresa, dok Apelaciono odjeljenje suda ne riješi zahtjev Dodikovih advokata da se suđenje premjesti iz Sarajeva u Banjaluku.

Prethodno je sud odbio ovaj zahtjev koji je Dodikova odbrana podnijela 4. decembra.

Nakon toga se o zahtjevu za premještanje suđenja u Banjaluku treba izjasniti i Apelacioni odjel Suda BiH.

Novi termin glavnog pretresa najavljen je za 20. decembar, pod uslovom da Apelacioni odjel suda donese rješenje po zahtjevu odbrane.

Milorada Dodiku, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je optužilo za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", a sud je optužnicu potvrdio 11. septembra.

Skupština Republike Srpske, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijeldemokrata (SNSD), izglasala je junu dva zakona koji su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).

Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), 1. jula je poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je Šmit, koristeći svoje takozvane "bonske ovlasti", nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, kao i zabraniti vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.

Sedam dana nakon Šmitove odluke, Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona. Tako je 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).

Dva dana kasnije, ukaz je objavljen u entitetskom službenom glasniku.

U optužnici protiv Dodika i Lukića se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće".

Tužilaštvo BiH je u optužnici navelo da je Dodik to učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".

Lukić se tereti da je kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, objavio ukaze.