SPLITSKA DEKLARACIJA Traže reformu zakona prostornog planiranja
Na Danima arhitekata 3.0, održanim nedavno u Splitu donesena je Splitska deklaracija o javnom prostoru. Važnost javnog prostora građanima može biti usporediva s važnošću institucije demokracije, stoji u toj deklaraciji. Upravljanje javnim prostorom očit je pokazatelj ispravnog i neispravnog korištenja prostornih resursa jednog naroda, države ili grada.
“Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata, uz podršku gotovo svih naših kolegica i kolega, već dugo od državnih dužnosnika traže sustavnu i cjelovitu reformu zakonodavstva koje regulira planiranje u prostoru. Godinama tražimo da za razliku od dosadašnje prakse, predstavnici naših strukovnih i stručnih organizacija budu aktivni sudionici u provođenju tih reformi, reformi u kojima bi stručnost trebala postati onaj argument kojim se građani mogu učinkovito suprotstavljati interesima sebične manjine”, stoji u tekstu Deklaracije.
LOKALNA ZAJEDNICA
Tim dokumentom HKA ukazuje na nužnost korištenja javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja pri rješavanju problema javnog prostora te glasno poziva na njegovu primjenu. Deklaracija se također zalaže za veću uključenost građana i lokalne zajednice u proces odlučivanja o javnom prostoru. U stvarnom životu dugoročni interesi javnosti i kratkoročni privatni interesi, smataju sudionici, često su sukobljeni.
U tim sukobima velika i “nenaoružana” većina redovito brani javni prostor dok ga mala privatna manjina, “naoružana” raznim “odlukama”, kojima, kako kažu, kumuju i neki njihovi kolege arhitekti - napada i pokušava oteti.
“Mi smo struka koja je, uz podršku tihe većine, prihvatila ulogu zaštitnika javnog prostora. Stoga moramo i dalje stalno i uporno raditi na poboljšavanju regulative ovog područja i inzistirati na stvaranju uvjeta u kojima se ta regulativa poštuje”, stoji u deklaraciji.
DRŽAVNI APARAT
Doneseni zaključci, kojima je završila konferencija u Splitu, pak, upozoravaju na neprihvatljive postupke kojima se, izmjenama važne zakonske regulative, dovodi u opasnost vrsnoća gradnje i kvaliteta prostora. U zaključcima stoji i da je neprihvatljiv način komuniciranja donositelja prijedloga zakona. Naime, predlagač zakona ne uvažava više od tisuću podnesenih i obrazloženih primjedbi struke, koje su podnesene radi poboljšanja funkcioniranja sustava i njegove implementacije u području arhitekture i planiranja prostora.
- Struka prihvaća i pozdravlja prijelazni put k digitalizaciji postupaka, ali oni se po našem mišljenju moraju voditi promišljeno i postupno, a ne u hitnoj proceduri. Mišljenja smo da predloženi postupak e-planova i e-dozvola neće u konačnici rezultirati bržim i kvalitetnijim postupkom jer cijeli državni aparat nije u dovoljnoj mjeri pripremljen za promjene - istaknula je predsjednica HKA Željka Jurković na završnom izlaganju na kojem se okupilo više od 550 arhitekata.