Ako je hitno poziv na 112 u BiH vam neće pomoći

Mladi alpinista Armin Gazić izgubio je život u nesreći u ljeto 2020. godine, kada se njegov čamac prevrnuo. Ribar koji je u tom trenutku bio u blizini pokušao je mobilnim telefonom nazvati službu hitne pomoći. Pošto ih nije dobio, zvao je vatrogasce, a onda i policiju. Na tri različita broja telefona se niko nije javio. Nemoćan da nešto drugo uradi, nazvao je sina.

“Kako nije nikoga bilo u blizini, jer je on, inače, ribolovac, on se sjetio nazvati mene, pa da ja pokušam dobiti hitnu. Međutim, kada sam i ja pokušao nazvati ove regularne hitne brojeve nisam uspio dobiti nikoga”, priča Vedran Markotić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Vedran je doktor, zaposlen u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, na jugu Bosne i Hercegovine. Prije ovog zaposlenja, bio je uposlenik mostarske Službe hitne pomoći.

“Preko svojih privatnih poznanstava sam na mobilni telefon dobio djelatnike. Isto tako sam preko rođaka koji radi u vatrogasnoj službi obavijestio vatrogasnu, međutim, od njega sam saznao da ih je neko od prolaznika u autu uspio dobiti, pa su oni uputili vozilo za spašavanje”, objašnjava on.

Poznanica koju je Vedran nazvao bila je Ines Popovac, portparolka Doma zdravlja Mostar.

“Odmah sam alarmirala kolege da krenu na teren. Nažalost, alpinisti nije bilo pomoći, preostalih dvoje sudionika nesreće su se uspjeli izvući”, kaže Popovac za RSE.

Dom zdravlja Mostar potom je alarmirao sve nadležne službe, istražili su zašto brojevi nisu funkcionisali.

“Problem je bio softverske prirode – sve osobe koje su imale Android 10 ili koji su ažurirali softver na tu verziju 10, nisu mogli ostvariti poziv prema hitnoj, policiji ili vatrogascima, iz razloga što je telefon sam, automatski, birao broj 112, što je jedinstveni broj za nesreće u cijeloj Evropi, naravno, izuzev Bosne i Hercegovine. Broj 112 kod nas postoji, javlja vam se automat, međutim, taj poziv ne završi nigdje, ostane na automatu”, kaže Ines Popovac.

Većina zemalja u Evropi koristi 112

U slučaju nesreće u većini evropskih zemalja je za pomoć dovoljno nazvati broj 112, bez obzira da li je to nadležnost policije, hitne pomoći, vatrogasaca ili ostalih spasilačkih službi.

“Znam koliko je nekad bitno pet minuta, a ne petnaest ili trideset minuta kad vam je potrebna hitna pomoć. Nekad o minutama život ovisi ili više života, tako da ovi brojevi (hitne pomoći, policije, vatrogasne službe...) moraju funkcionirati bez ikakve greške”, upozorava Vedran Markotić.

Bosna i Hercegovina nema jedinstven broj za zvanje, 112. Za hitne slučajeve se mora pozivati više brojeva: policija 122, vatrogasci 123, hitna pomoć 124.

“Kada dođe neki stranac, oni automatski zovu 112, ako se zadesi neka nesreća. Oni vjerojatno ne znaju za ove druge brojeve”, objašnjava Popovac.

Zbog toga su se iz Doma zdravlja Mostar obratili Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (jedan od 10 kantona bh. entiteta Federacije BiH).

“Oni su odmah reagirali po našem pozivu i dalje su kontaktirali sve nadležne institucije, odnosno Ministarstvo sigurnosti BiH, RAK (Regultornu agenciju za komunikacije) i ostale teleoperatere (BH Telecom, HT Eronet i M:Tel). Iz RAK-a smo dobili odgovor, preko Županijske uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, da RAK nema tu nikakve nadležnosti, da je sve spremno što se tiče tehnoloških rješenja, oni samo čekaju odluku Vijeća ministara da se to pokrene i stavi u proceduru. Od Ministarstva sigurnosti nikad nismo dobili odgovor”, objašnjava Popovac.

Jedinstveni evropski broj 112 je u funkciji u Hrvatskoj od 2005., u Srbiji i Crnoj Gori od 2015. godine. Kosovo ne koristi broj 112, ali ima jedan broj na cijeloj svojoj teritoriji.

Zašto Bosna i Hercegovina nema jedinstveni broj za hitne slučajeve?

Institucionalni pokušaji da se uvede jedinstveni broj za hitne slučajeve 112, u Bosni i Hercegovini postoje već deceniju.

Posljednji je bio u oktobru 2017. godine, kada je Vijeće ministara BiH utvrdilo Prijedlog dopune Zakona o komunikacijama kako bi se uveo jedinstveni broj 112 u cijeloj BiH.

Međutim, prijedlog je ostao u parlamentarnoj proceduri, zbog protivljenja poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz entiteta Republika Srpska. Ova stranka, naime, smatra da se radi o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu.

Početkom februara na dnevnom redu sjednice Parlamenta BiH ponovo će se naći isti prijedlog, kojeg je u parlamentarnu proceduru uputila opoziciona Naša stranka. Iz SNSD-a ponovo najavljuju da će biti protiv.

“Ne dolazi u obzir. Imali smo suviše mnogo loših iskustava, tako da nijedna više nadležnost, ma kakva bila, ne može biti prenesena na BiH”, kaže Dušanka Majkić, parlamentarka iz ove stranke za RSE, navodeći kako joj nije jasno ‘čemu nova inicijativa, kada je več odbijena prije tri i po godine’.

“Nismo primijetili da se desilo bilo šta što nije bilo u redu ili je neko nastradao, jer nije bilo jedinstvenog broja, pa eto, moramo to što prije uraditi. Ne moramo to uraditi zato što i kad bi se nazvao jedinstveni broj 112, koji se pokušava napraviti, ne bismo dobili nikoga. Odnosno, kad bi se javio neko na taj broj, on ne raspolaže nikakvim mehanizmima da sprovede sve to do kraja”, objašnjava ona.

Argumenti za uvođenje broja 112

“Mi samo želimo da se uklopimo u normalan i savremen svijet koji ima taj jedinstveni broj, da se pozivom na taj broj angažuju nadležne službe, u ovisnosti o tome o čemu se radi”, objasnila je Mirjana Marinković – Lepić iz Naše stranke za RSE.

Kako je objasnila, inicijativa za uvođenje ovog broja 112 potekla je od činjenice da je to svjetski poznat broj za slučaj opasnosti, ali i što jednim pozivom na taj broj mogu aktivirati sve potrebne službe.

“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja da nema u funkciji taj broj. Iz nekih dosadašnjih slučajeva prirodnih nesreća, opasnosti koje su ljude zadesile, kada su u pitanju planinari itd, vidjeli smo da se teško dođe do toga ko treba da interveniše u takvoj situaciji”, objasnila je.

Iako sjednica Parlamenta BIH još uvijek održana, niti se zna ishod glasanja, reagovala je Edita Đapo, državna parlamentarka i ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH (jedan od dva entiteta u BiH). Ona tvrdi da nije riječ o ‘prenosu nadležnosti’, već o ‘povezivanju BiH sa Evropom’.

“Neće hitna iz Sarajeva (Federacija BiH), Tuzle (Federacija BiH), Banjaluke (Republika Srpska) ili Mostara (Federacija BiH), ići u Trebinje (Republika Srpska) ako se tamo desila nesreća, niti će vatrogasci iz Zenice (Federacija BiH), Bihaća (Federacija BiH) ili Livna(Federacija BiH), ići u Banjaluku (Republika Srpska), izuzev ukoliko ih kolege pozovu u pomoć”, objasnila je u saopštenju za javnost.

Mostar: Sistem spašavanja komplikovan – po zakonu

Državna parlamentarka Mirjana Marinković- Lepić kaže da nemogućnost korištenja 112 broja, predstavlja problem i strancima koji se nađu u BiH, jer ne znaju koga treba pozvati u slučaju nesreće. Također, kako navodi, postoje moderni automobili koji kod nesreća aktiviraju sistem 112, ali, to u BiH ne funkcioniše.

“Jednostavno, ispadamo primitivci koji se ne uklapamo u uvođenje jednog sistema opšteprihvaćenog u Evropi i svijetu”, kaže Marinković - Lepić.

Edita Đapo, pak, kao ministrica turizma ističe da bi se nemogućnost korištenja broja 112 moglo odraziti na imidž BiH kao turističke zemlje.

“Nepostojanje centralne tačke koja bi prihvatila takav poziv dovodi do mogućnosti da će uskoro BiH biti zemlja u koju se ne preporučuje odlazak, jer se ne može garantirati sigurnost boravka”, ocjenjuje Đapo.

Broj 112?

Jedinstveni evropski 112 broj za hitne slučajeve uveden je kako bi se omogućilo građanima u nevolji da pozovu hitne službe (policija, hitna pomoć i vatrogasci), koristeći isti broj bilo gdje na području Europske unije.

Prema zakonodavstvu EU-e, države članice moraju osigurati besplatan poziv hitnim službama na broj 112.

Broj 112 je dostupan i zemljama koje nisu u EU, kao i u onim koje su na putu da postanu članice. U upotrebi je i u nekim zemljama izvan Evrope, na primjer u Južnoafričkoj Republici.

BiH se obavezala da će na putu integrisanja, preuzimajući pravnu stečevinu EU, uvesti jedinstveni evropski broj 112, na šta je obavezuje i direktiva o univerzalnoj usluzi za pružanje pomoći u hitnim slučajevima.