Ombudsman: Etničke tenzije put u anarhiju u Crnoj Gori
Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić kaže da je nasilje pred lokalne izbore u Nikšiću neprihvatljivo sa bilo koje strane da dolazi i poručuje da će MUP reagovati na svaku pojavu tenzija koje bi mogle da dovedu do ugrožavanja bezbjednost građana i regularnosti izbora koji su zakazani za 14.mart.
“Preduzećemo sve neophodne mjere da izborni proces protekne u skladu sa zakonom i oko toga nema bilo kakve dileme. Neće biti pošteđen od odgovornosti ni jedan pojedinac ili grupa koji bi pomislili da mogu da ugroze izbore i izazovu bilo kakve netrpeljivosti. Spriječićemo ih sa bilo koje strane da dolaze”, kazao je Miljanić za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentarišući seriju incidenata koji su se dogodili proteklog vikenda u Nikšiću.
Tri incidenta u dva dana
Policija u tom gradu je uhapsila I.B koji je u subotu 30. januara prijetio Jeleni Marković iz Liberalne partije zbog toga što je na terasi stana čiji je on vlasnik, a u kojem Marković živi kao podstanarka, držala crnogorsku zastavu. Policija je privela dvojicu Nikšićana zbog toga što su 30. januara uveče na ulici vrijeđali direktora bolnice u Nikšiću, Iliju Ašanina koji je član opozicione Demokratske partije socijalista (DPS).
Mediji su objavili da je 1. februara uveče u jednom od nikšićkih kafića pretučen Damir Š. zbog navodnog dizanja dva prsta uz crnogorsku pjesmu. Protiv napadača na Marković i Ašanina podnijete su prekršajne prijave dok se povodom napada na Damira Š. policija nije zvanično oglasila.
Zbog incidenata i ombudsman u Nikšiću
Turbulencije i podizanje tenzija, pogotovo na etničkom planu, neće donijeti ništa dobro Crnoj Gori i ako se ne smire mogu odvesti u anarhiju, poručio je za RSE zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, koji je, zbog više napada u Nikšiću, motivisanih nacionalističkim podjelama, posjetio taj grad.
„ Stičem utisak da je politička emancipacija građane pretvorila u osobe koje to shvataju kao pravo da promovišu sopstveno samovlašće. To ni u kom slučaju ne može da bude dobro jer onda iz tranzicije vlasti ulazimo u anarhiju“, kaže Bjeković za RSE i dodaje da je u Crnoj Gori otpor nasilju slaba tačka.
Prema njegovim riječima, događaji posljednjih dana ne doprinose stabilizaciji prilika, kako u Nikšiću, tako ni u Crnoj Gori.
Sociolog Andrija Đukanović u izjavi za RSE navodi da tenzije i incidenti pred izbore u Nikšiću potvrđuju da referendumske podjele u Crnoj Gori nikad nisu prevaziđene.
„Nikad se istinski te dvije strane (Srbi i Crnogorci) nisu pomirile. Raspirivanje nacionalizma nikome ne ide na ruku. Možda će donijeti trenutnu korist pred izbore ali će proizvesti trajnu štetu cijelom društvu kojem ne da da ide naprijed jer se sva energija troši na rješavanje nacionalnih pitanja, dok je ekonomija u zapećku“, ocjenjuje Đukanović.
Kaže da je očekivano podizanje tenzija uoči lokalnih izbora u Nikšiću.
„Bore se dvije struje za prevlast. Jedni da opstanu i da se vrate, da povrate samopouzdanje, a drugi da potvrde svoju pobjedu “, navodi Đukanović ističući da ne vidi političku snagu koja bi mogla da društvo izvuče iz ponavljanja istih grešaka.
„Ovo što se dešava sigurno ne odgovara „običnom“ građaninu iako je i on uvučen u sukob i nažalost rado učestvuje u njemu. Nesvjestan manipulacije i ludila u koji se uvlači. Iza ovih sukoba stoje veći interesi (finansijski prije svih) pojedinaca i grupa koji neće donijeti dobro svima“, ukazuje Đukanović.
I partije osudile tenzije
Incidente koji su se dogodili pred izbore u Nikšiću, oštro su osudile i pojedine parlamentarne stranke u vlasti i u opoziciji.
Iz nikšićkog odbora URA ocjenjuju da pred izbore u tom gradu i srpska i crnogorska desnica kreiraju atmosferu smaka svijeta. Iz te partije istakli su da neće tolerisati promovisanje desničarske agresivnosti, od koje god nacije da dolazi.
„Od verbalnog i simboličkog nasilja samo je korak do fizičkog, a napad gnjevnog domoljuba na simbol samo je uvod u napad na život i tijelo pripadnika omražene nacije. Nacionalnu mržnju između Crnogoraca i Srba, koju je DPS godinama sijao pod plaštom međuetničkog sklada, sada mi žanjemo”, navode iz URA.
U najjačoj opozicionoj stranci, DPS najoštrije osuđuju fizičke obračune u Nikšiću koji se dešavaju ovih dana uz poruku da “Nikšić u susret lokalnim izborima ne smije postati teren i poprište na kojem će se događati slične i nedopustive stvari, inspirisane mržnjom i šovinizmom”. Iz DPS-a Nikšić apelovali su na državne organe da sankcionišu ovakav vid ponašanja.
Komentarišući incidente, Ivan Vujović iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) napisao je na Tviteru da se u Nikšiću sprovodi scenario iz 90-ih sa novim sedmim bataljonom u tom gradu.
Sedmi bataljon bio je paravojna formacija koja je tokom krajem 90-tih djelovala na crnogorskoj teritoriji, kao vojna policija Slobodana Miloševića sa ciljem da “kontroliše " crnogorsku policiju pod upravom Vlade Crne Gore i tadašnjeg premijera Mila Đukanovića koji su napravili politički otklon od Miloševića.
“Promjene po receptu URE su širom otvaranje vrata predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i zvaničnom Beogradu da stavi pod kontrolu Crnu Goru. Ko to danas ne vidi ili je beskrajno politički slijep ili svjesno igra igru. Neki su možda još na vrijeme”, napisao je Vujović.
Tenzije i na Cetinju
Premijer Zdravko Krivokapić i njegovi ministri održali su 28. januara prvu sjednicu Vlade na Cetinju. Uoči sjednice prošetali su centrom grada što je izazvalo negodovanje pojedinih Cetinjana koji su ih dočekali povicima i uvredama, naročito na račun URE i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, optužujući ih za izdaju Crne Gore.
Premijer Krivokapić je u razgovoru sa građanima kazao da je na referendumu o nezavisnosti 2006. godine glasao za zajedničku državu ali “ da to ne znači da se kao premijer neće boriti da Crna Gora ostane nezavisna”.
Zbog događaja na Cetinju privedeno je 9 osoba, koje su kasnije puštene a nadležni tužilac će se izjasniti da li u njihovom ponašanju ima elemenata krivičnog djela.
Nikšić je drugi po veličini grad u Crnoj Gori. Trenutno lokalnu vlast kontroliše Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića koja je 30.avgusta, poslije tri decenije, izgubila vlast na državnom nivou.
Nakon pobjede stranaka koje je podržavala Srpska pravoslavna crkva Vlada je formirana početkom decembra, parlamentarnom podrškom prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA.