Gradonačelnica Siska: Mnogo nedgovorenih pitanja oko obnove

Tlo u Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje se trese – u petak 5. veljače zabilježena su dva potresa, od kojih je jedan bio 3.8 po Richteru -  i to dodatno oštećuje kuće na tom području, gdje je već prijavljeno preko 34.000 oštećenih objekata nakon razornih potresa koncem prosinca prošle godine. 

Hrvatski sabor je nakon tjedan dana odlaganja donio izmjene kojima se u lex specialis o obnovi Zagreba nakon potresa iz ožujka 2020. uključuje i Sisačko – moslavačka županija pogođena potresima iz prosinca 2020, koji se ne smiruju do danas.

Kakvo je stanje na terenu, u gradu Sisku, ali i o problemima koji su zajednički za cijelo potresima pogođeno područje za Radio Slobodna Europa pojasnila je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić – Baniček. 

“Trenutno na području grada Siska ima 200 privremenih stambenih objekata - bilo kontejnera, bilo kućica. Imamo preko 9.500 prijavljenih objekata sa štetom.  Nekih 40 posto još čeka da se statičari pojave i to pregledaju. Imamo situaciju da je 600 ljudi smješteno u tim kontejnerima i stambenim kućicama. Očekujemo da sljedeći tjedan krene uklanjanje objekata koji su direktna ugroza bilo okolnim objektima, bilo građanima”, kaže sisačka gradonačelnica.

Ona kaže da sisačke vlasti poštuju procedure koju je propisalo resorno ministarstvo oko potrebne dokumentacije i suglasnosti, da sami uklanjaju manje dijelove najteže oštećenih objekata koji predstavljaju direktnu opasnost – zabatne zidove i dijelove krova.

“Bez ozbiljnije mehanizacije koju će nam ustupiti ministarstvo ne možemo sami, i očekujem da to polako krene sljedećeg tjedna”, najavljuje Ikić-Baniček.

Stopostotna naknada za obnovu prvobitno izostavljena

Sisak je u prvoj verziji zakona bio isključen iz  potresom pogođenih dijelova gdje  će država u stopostotnom iznosu snositi troškove obnove, što je naknadno ispravljeno.  

“Nije stvar u krivoj ili pravoj stranačkoj iskaznici, nego u tome jeste li čovjek ili niste”, kaže ona o ponašanju vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

“Ako  želite pomoći ljudima i ako ste čovjek  onda ćete jednako postupiti prema ljudima koji su u nevolji  koje je zadesio ovaj katastrofalni potres, bez obzira koje opcije im je gradonačelnik”, odgovara ona na kritike.

Ona od vladajućih očekuje da će nakon izglasavanja zakona o obnovi od potresa koji će u ponedjeljak stupiti na snagu odmah slijediti i pravilnik, odnosno program kako će se taj zakon i provoditi.

“Naime, ovaj zakon je samo grubi okvir, a sva pitanja unutar tog okvira, a ima ih bezbroj, ostala su neodgovorena: što će se desiti sa građevinama sa malim, srednjim i teškim oštećenjima? Tko će platiti detaljni statički pregled, elaborat  sanacije i elaborat zatečenog stanja?  To su životna pitanja  na koja ljudi žele odgovore, a ja im ih ne mogu dati”, upozorava Ikić-Baniček.

Fond solidarnosti EU samo za objekte javne namjene

Ona se pribojava da građani na potresom pogođenim područjima  ne znaju da će se iz Fonda solidarnosti Europske unije obnavljati samo objekti javne namjene, a i da će se u okviru obnove u prvom redu raditi konstruktivne sanacije, a ne vraćanje objekata u prvobitno stanje  što, kaže gradonačelnica, mnogi očekuju.

“Puno je pitanja i trenutno malo odgovora, i nadam se da će Vlada 40 dana nakon potresa pokazati sposobnost da može donositi konkretne odluke i pomoći – ne samo ljudima koji su ostali bez domova, nego i poduzetnicima koji se ovih dana i nakon kovid-krize suočavaju s potpuno novim izazovima, a od strane vlastodržaca na to nema apsolutno nikakvog odgovora”, zaključuje naša sugovornica.

Covid-19 i nezaposlenost dodatni problemi

Ovih je dana na cijelom potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije na djelu velika solidarnost, ne samo unutar Hrvatske nego i iz susjednih zemalja i država članica Europske unije, pa i dalje. 

Problemi privremenog smještaja i vraćanja infrastrukture u normalu nakon potresa se rješavaju, ali  srednjeročno trebat će riješiti i pitanje radnih mjesta, dok je kratkoročno problem s kojim se ljudi u tom dijelu Hrvatske suočavaju -  najveći broj novozaraženih od Covida-19 među svim hrvatskim županijama.

Potres jačine 6.4 stupnja po Richeru prema mjerenju Euromediteranskog seizmičkog centra (EMSC) pogodio je  29. prosinca 2020. godine središnju Hrvatsku, sa epicentrom u selu Strašnik, 3 kilometra od Petrinje.  Sedam je osoba poginulo, 26 povrijeđeno, a  do sada je samo u Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljeno 34.108 oštećenih objekata.  Potres se osjetio od Njemačke do Srbije, a veću ili manju štetu nanio je  i objektima u Zagrebu, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji.

Tlo se ne smiruje, pa  se svakoga dana od razornog potresa bilježe novi slabiji potresi, koji – pogotovo bliže epicentru nedaleko Petrinje – nanose nove štete već oštećenim objektima.