Hrvatska plaća cijenu nepovjerenja prema AstraZeneci
Hrvatska je sa svega 10 posto ispunila plan da do kraja ožujka bude cijepljena petina stanovništva, odnosno oko 800.000 ljudi, priznao je na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera Civilne zaštite ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
U Hrvatskoj je do sada sa jednom dozom cjepiva cijepljeno 219.716 osoba, a s dvije doze 80.056 osoba.
“To je uglavnom zbog toga što nismo dobili očekivane količine cjepiva koje smo naručili, a to se najviše odnosi na AstraZenecino cjepivo, kojeg smo za prvi kvartal naručili milijun doza, a dobili značajno manje količine”, kazao je Capak.
Kako bi razbili nepovjerenje prema AstraZenecinom cjepivu, u srijedu ujutro, 24. ožujka, javno su se cijepili premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar zdravstva Vili Beroš.
Beroš je na konferenciji za novinare neizravno priznao kako je nepovjerenje u to cjepivo rezultat kampanje o navodno štetnim posljedicama cijepljenja starijih ljudi AstraZenecinim cjepivom, a koja je rezultat sukoba Njemačke i Velike Britanije, u kojoj je stvoreno AstraZenecino cjepivo.
“To je jedan fenomen koji je očekivan u sklopu geopolitičkih igara koje su se dešavale oko ovog cjepiva. Upravo zato smo vlastitim primjerom htjeli poslati snažnu poruku povjerenja prema znanosti, struci i AstraZenecinom cjepivu”, objasnio je Beroš.
Ko ostaje bez potpora?
Premijer Andrej Plenković najavio je da će se i u travnju nastaviti potpora poslodavcima kojima je zbog korone i epidemioloških mjera smanjeno ili onemogućeno poslovanje - po 4.000 kuna (oko 535 eura) mjesečno za svakog zaposlenog.
“Vlada je s ovom mjerom u koju smo do sada uložili oko 10 milijardi kuna (preko 1,3 milijarde eura) sačuvala zaposlenost”, poručio je Plenković.
Međutim, kako je broj novozaraženih u srijedu, 24. ožujka, gotovo dvostruko veći nego dan ranije, dvije primorske županije i grad Zagreb bilježe više od 300 novooboljelih i trend porasta broja oboljelih se ne smiruje, bez tih potpora će ostati svi, u prvom redu ugostitelji, koji krše epidemiološke mjere.
“Uopće nas ne zanima je li izdano usmeno upozorenje, prekršajni nalog ili neka druga pravna radnja. Ono što je u ovom kontekstu bitno jest da je registrirano kršenje epidemioloških mjera”, opisao je skraćenu proceduru ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Kako do vakcina?
Vlada pokušava u dogovoru sa drugim državama članicama Europske unije nadoknaditi činjenicu da će AstraZeneca isporučiti Uniji svega trećinu onoga što je obećano u prvih šest mjeseci, izvijestio je na posebnoj konferenciji za novinare Andrej Plenković:
“Razgovaramo da se tu količinu doza koje je trebala dostaviti AstraZeneca nadoknadi od strane Pfizera. Ako se to uspije u adekvatnim količinama, biti ćemo kompenzirani i prije ljeta iznivelirani sa većinom članica Europske unije”, opisao je plan premijer Plenković.
Prema službenim podacima, Hrvatska je sa 9,52 primijenjene doze cjepiva na 100 osoba treća najlošija u Europskoj uniji.
Novu nadu oko pravednije raspodjele cjepiva za zemlje Europske unije nudi i otkriće gotovo 30 milijuna doza AstraZenecinog cjepiva u Italiji namijenjenog za Veliku Britaniju i stopiranje negove isporuke od strane talijanskih vlasti, kao i najave strože kontrole ili čak privremene zabrane izvoza cjepiva iz EU u treće zemlje.
Novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) da je primjerice Velika Britanija sa 66 milijuna stanovnika dobila 12 milijuna doza AstraZenecinog cjepiva proizvedenog u EU, dok je cijela Europska unija sa oko 450 milijuna stanovnika dobila ukupno manje od 30 milijuna doza AstraZenece.
“Situacija se može poboljšati jedino ako lideri država Europske unije dignu glas, kao što su sada stidljivo počeli, jer europski birokrati neće moći riješiti problem, kao što ni do sada nisu uspjeli. Proizvođači smješteni u Europskoj uniji većinu cjepiva šalju izvan Europske unije. Ja nisam za zatvaranje u ladice, ali idemo se dogovoriti i to podijeliti pošteno, a ne da je netko negdje plati više, pa da sada i dobiva više”, sugerira Goranka Jureško.
U protekla 24 sata zabilježen je 1.891 novi slučaj zaraze korona virusom u Hrvatskoj. Ukupno je aktivno 7.600 slučajeva. Među njima je 1.038 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 99 pacijenata. Udio zaraženih među testiranima je 20,3 posto, a broj novozaraženih je u osjetnom porastu.
Incidencija (broj zaraženih na 100.000 stanovnika u 14 dana) u Hrvatskoj je 307,6, a sedam država EU ima manju incidenciju. Najveća je incidencija u Hrvatskoj u Primorsko-goranskoj županiji – 868,3, a najmanja u susjednoj, Istarskoj županiji – 73,3.