Firma iz Mostara blokirala novi Aluminij zbog dugovanja
Radnici firme "MZ Company" iz Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine, koja se bavi otkupom i reciklažom sekundarnih sirovina metalnog porijekla, blokirali su 22. aprila kamionima ulaz u kompaniju "Aluminij Industries" kod Mostara, nasljednicu nekadašnjeg industrijskog giganta Aluminij Mostar.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio direktor kompanije MZ Company, Merhid Zlomužica, blokadu su izveli zbog dugovanja Aluminij Industries prema toj mostarskoj firmi.
"Blokirali smo ih zbog velikog dugovanja prema našoj firmi, jer smo višemjesečnim pregovorima, razgovorima, dogovorima, pokušavali da riješimo taj problem, međutim, nismo ga mogli riješiti", rekao je Zlomužica za RSE.
On je ustvrdio da kompanija Aluminij Industries, koja je u vlasništvu izraelsko-kineskog konzorcijuma Abraham Group, nije ispoštovala ništa od dogovorenog, te da je riječ o "višemilionskim dugovima".
Direktor firme MZ Company, Merhid Zlomužica rekao je da je riječ o potpuno novim dugovanjima novoosnovane firme Aluminij Industries i da taj dug nema veze sa dugovima zbog kojih je u ljeto 2019. godine ugašena proizvodnja u bivšem gigantu.
"MI smo njima prodali otpadni aluminij, međutim, nisu ispoštovali nijedan zarez ugovora kojeg smo imali, pa ni dogovora kojeg smo imali usmeno", ustvrdio je takođe Zlomužica.
Na mjestu događaja se saznaje i da su, nakon što su svi pregovori o izmirenju duga propali, prije pet dana čelnike Aluminij Industries obavijestili o tome da će danas doći po robu koja im nije plaćena.
Iz firme MZ Company su najavili da neće deblokirati Aluminij Industries sve dok im dug ne bude izmiren ili dok roba ne bude vraćena.
Na mjestu događaja mogli su se vidjeti i pripadnici policije.
Reakcija iz kompanije Aluminij Industries još nije bilo.
Aluminij Industries je članica izraelsko-kineskog konzorcija Abraham Group, koji je 2020. godine uzeo u zakup neke od pogona bivšeg Aluminija Mostar.
Mostarski Aluminij ugasio je proizvodnju u julu 2019. godine zbog nagomilanih dugovanja i iznosu višem od 200 miliona eura, od čega se najviši dio odnosio na dug za električnu energiju, jednu od ključnih sirovina u proizvodnji aluminija. Bez posla je tada ostalo oko 900 radnika.