Župnik na hrvatskoj javnoj televiziji 'pojašnjavao' za koga ne glasati

Zagrebačka nadbiskupija nije na upit Radija slobodna Europa (RSE) željela komentirati stavove što ih je na misi u crkvi u selu Prozorje pored Dugog Sela, tridesetak kilometara od Zagerba, u propovijedi iznio lokalni župnik Dominik Gerbic.

“Zagrebačka nadbiskupija ne komentira ničije stavove, pa tako ni stavove koje je iznio fr. Dominik Kristijan Gerbic”, stoji u njihovom odgovoru.

On je u propovjedi, koju je izravno prenosila Hrvatska radio televizija na svom Prvom programu, pozvao vjernike da na lokalnim izborima u svibnju ne glasaju za lijeve stranke – socijaldemokrate, Možemo, ali i HDZ, a reagirao je i na protivljenje Srpske pravoslavne crkve proglašenju svetim kardinala Alojzija Stepinca.

'Da' i 'ne' župnika Gerbica

Gerbic je u propovijedi prozvao političare da epidemiološkima argumentima ograničavaju bogoslužje, i kazao kako je u obrani istinskih vrijednosti nužno reći "ne" nekim stvarima u hrvatskom društvu.

“Svako naše 'da', pa reći ću to, i za HDZ, i SDP, i Možemo! i svim lijevima je 'ne' za Hrvatsku! I tu se mora jednom podvući crta,” poručio je Gerbic sa propovjedaonice.

Sociolog religije Ivica Maštruko u izjavi za RSE kaže kako je župnik Gerbic iskoristio mogućnost TV prijenosa da kaže ono što inače na misama govori i kada nema televizije, i da to po razrađenoj strategiji govore i drugi župnici.

Gerbic za dvije stranke nije preporučio da se kaže “ne” - za desni Domovinski pokret i kleropopulistički Most.

“Za njih se logično pretpostavlja da je sugerirao svojim vjernicima da kažu 'da', odnosno da ih zaokruže. Hijerarhija Katoličke crkve misli isto, samo što je ona opreznija u javnom izričaju, i što će formalno u javnim istupima tvrditi da ne treba davati naputke za koga glasati, već da to treba prepustiti biračima. Ali – zapravo – hijerarhija dijeli u osnovi iste stavove koje je ovaj župnik i javno iznio,” kaže Maštruko.

On dodaje da je kod crkvene hijararhije pristutan i strah da bi pobjedom sekularnijih stranaka na lokalnim izborima prestalo financiranje crkvenih objekata i programa koje još uvijek primaju novac iz proračuna lokalnih vlasti.

To što se i vladajući HDZ našao na popisu lijevih stranaka za koje ne valja glasati, Maštruko tumači taktičkom procjenom Crkve da se valja kritički očitovati i prema stavovima HDZ-a i Plenkovićeve Vlade koji su sve prisutniji u hrvatskoj javnosti:

“Pritom mislim na stavove koji se vežu uz snažne antinacionalističke istupe Plenkovića i njegove Vlade, jer još uvijek je Katolička crkva u Hrvatskoj na pozicijama jednog, rekao bih – uvjetno rečeno – blagog nacionalizma”, pojašnjava Maštruko.

O Stepincu kao uzoru

Gerbic je u propovijedi preporučio i da vjernici za snalaženje u aktualnoj krizi kao uzor uzmu kardinala Alojzija Stepinca, koji je – kako je rekao – “položio svoj život i dao svoju krv štiteći svoje stado od komunističke nemani”, i nastavio.

“ I onda u jednom trenutku nađu se još i neki tamo bradati nazovi veliki sveštenici opasnih namjera govoriti nama tko su naši sveci, tko su naše svetinje, tko su naši velikani”, kazao je župnik Gerbic.

Maštruko kaže kako to nije kritika stave Srpske pravoslavne crkve o Stepincu, već posredna kritika pape Franje.

“Odnosno, riječ je o izražavanju neslaganja sa činjenicom da papa Franjo oteže sa kanonizacijom Stepinca i zato jer je sam papa inicijator osnivanja zajedničke komisije sa Srpskom pravoslavnom crkvom o Stepincu, koja znamo kako je završila. Ne radi se o činjenici da će 'bradati sveštenici' utjecati na proglašenje Stepinca svetim ili neće, već je to kritika papa Franje koji je omogućio Srpskoj pravoslavnoj crkvi protivljenje njegovoj kanonizaciji”, procjenjuje Maštruko.

Zajednička komisija Hrvatske biskupske komisije (HBK) i Srpske pravoslavne komisije (SPC) u kojoj je bio i predstavnik pape Franje završila je nakon šest sastanaka 13. srpnja 2017. godine zajedničkom ocjenom da “tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita.”

Hrvatska radio televizija odmah se po završetku prijenosa porukom na ekranu ogradila od Gerbicevih riječi, riječima kako “stavovi svećenika patera Dominika Gerbica vezani, uz dijelom politički govor, u propovijedi nisu stavovi Hrvatske radiotelevizije. Ograđujemo se od toga.“

Do zaključenja ovog priloga nije bilo očitovanja Zagrebačke nadbiskupije ni Hrvatske biskupske konferencije oko ocjena iznesenih u Gerbicovoj propovijedi.

U nedjelju (16. svibnja) u 7.00 sati ujutro hrvatski građani započet će glasanje kojim će odrediti život u svojim lokalnim sredinama u sljedeće četiri godine.

Bira se općinska vijeća i načelnike u 428 općina, gradska vijeća i gradonačelnike u 127 gradova i glavnom gradu Zagrebu koji ima status županije i župane i županijske skupštine u 20 županija.