Njemačka protiv načela 'legitimnog predstavljanja' u izbornom zakonu BiH
Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.
Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".
CIK BiH: Neophodna reforma izbornog zakona
Sattler: Izmjene Izbornog zakona u BiH nisu 'nemoguća misija'
"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.
Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.
Kritike kad je riječ o reformama izbornog zakona ranije su iznijeli politički analitičari, ali i europarlamentarci, navodeći da izmjene pogoduju Hrvatskoj demokratskoj zajednici u BiH i da se više bave pitanjima legitimnog predstavljanja, nego stvarnim izmjenama koje se odnose na transparentnije, poštenije demokratske izbore.
Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".
Grupa europarlamentaraca kritikuje rad EU u BiH
Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".