Građani Hrvatske glasaju na lokalnim izborima
U sedam sati ujutro 16. svibnja otvorena su 6.572 biračka mjesta u Hrvatskoj u prvom krugu lokalnih izbora. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), izlaznost je do 11.30 bila 16,47 posto upisanih birača, nešto niža nego na lokalnim izborima 2017. godine, a nema ozbiljnijih primjedbi na izborni proces.
Tri milijuna 660 tisuća birača bira predstavničku i izvršnu vlast u 425 općina, 127 gradova i 20 županija.
Bira se članove općinskih i gradskih vijeća, vijećnike županijskih skupština, Gradske skupštine Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane.
Također, bira se sedamdesetak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Birališta su otvorena do 19 sati.
Za lokalnu izvršnu i predstavničku vlast kandidiralo se preko 38 tisuća kandidata, nešto manje nego prije četiri godine. U 95 gradova i općina kandidirao se samo jedan kandidat za gradonačelnika ili općinskog načelnika i tamo izbori za te funkcije neće biti ni održani.
Danas će biti izabrana predstavnička tijela. Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, pa ako u prvom krugu neki kandidat ne dobije većinu glasova, u drugi krug koji će biti održan 30. svibnja ide dvoje kandidata sa najvećim brojem glasova u prvom krugu.
Pravo biranja na lokalnim izborima imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode.
Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor, birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Posljednjih nekoliko izbornih ciklusa izlaznost na lokalne izbore bila je nešto ispod 50 posto. Na prošlim lokalnim izborima 2017. godine ona je u prvom krugu bila 46 posto, a u drugom krugu 38 posto.
Međutim, zbog iseljavanja hrvatskih građana u bogatije zemlje Europske unije (EU) i nedovoljno ažurne evidencije, moguće je da taj postotak na ovim izborima bude i niži.
Izlaznost do 11.30 sati
U 12 sati objavljeni su podaci o izlaznosti na birališta do 11.30. Ona je nešto niža nego na izborima 2017. godine – u prosjeku 15,47 posto, dok je pred 4 godine bila 15,98 posto.
U gradu Zagrebu je izlaznost do 11.30 15,39 posto, a četiri godine ranije bila je 15,40 posto. Po izlaznosti prednjače Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i varaždinska županija, a na dnu ljestvice su Međimurska, Brodsko-posavska i Viroviičko-podravska županija.
U 17 sati bit će objavljeni podaci o izlaznosti do 16.30.
GONG: Mnoštvo pritužbi glasača
Prema priopćenju nevladine udruge GONG, “osim kršenja izborne šutnje, pritužbi na biračke odbore, upita o biračkim mjestima i mogućnostima glasanja ukoliko su biračice u samoizolaciji ili bolesne, izborno jutro prošlo je relativno mirno, ali uz mnoštvo pritužbi građana i građanki.
Preko 10 građana upozorilo je da su ih na biračkim mjestima pitali žele li glasati samo za gradonačelnika ili i za za preostale liste. GONG je primjedbe uputio gradskim izbornim povjerenstvima koja su SMS porukom dodatno upozorile članove biračkih odbora da ponude sve listiće (hrvatski građani će na ovim izborima dobiti od 4 do 7 glasačkih listića). DIP je dodatno pojasnio da “birač koji je zbunjen ponudom biračkog odbora, može se vratiti i glasati za druge vrste izbora".
Jedna stranka potužila se DIP-u da netko u njihovo ime šalje SMSove da se glasa za tu stranku. Državna agencija te je brojeve odmah blokirala.
GONG je sukladno primedbama građana koje su pristigle zatražio od DIP-a da istraži poruke koje se šire SMS-ovima i društvenim mrežama, a njihov sadržaj je dogovaranje prijevoza birača iz Bosne i Hercegovine u Makarsku.
“U poruci se spominje osiguran prijevoz i ručka za sve simpatizere određene stranke. Podsjećamo, osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo glasa. Zatražilie smo od
DIP-a provjeru autentičnosti izvora i odgovor na pitane je li osiguranje ručka utjecaj na birače i je li sporno da se prijevoz
nudi samo određene simpatizerima stranke, što podrazumijeva da nije dostupno svima koji bi željeli glasati,” navodi se u priopćenju GONG-a.
HDZ-u važan Split, SDP-u Rijeka
Mediji i analitičari posvećuju najviše pozornosti izborima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, kao i u Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
HDZ nema previše sreće u velikim hrvatskom gradovima. U Zagrebu nije na vlasti već 26 godina, u Rijeci i Osijeku nikada nije bio na vlasti, a jedino u Splitu je uspio u više navrata biti na vlasti, pa je i do ovih izbora imao gradonačelnika. Njima je važno da sačuvaju vlast u Splitu, i da vrati dvije županije koje vode njihovi bivši članovi koji su se odmetnuli – Darko Milinović koji na izborima nastupa samostalno u Lici i Ivan Penava u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji nastupa samostalno protv HDZ-a s potporom Domovinskog pokreta.
Ankete govore da u Zagrebu najveću potporu među biračima ima kandidat za gradonačelnika zeleno-lijeve koalicije “Možemo” Tomislav Tomašević, ali nije izvjesno hoće li biti izabran već u prvom krugu. Protukandidati su mu predsjednik desnog Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, kandidat HDZ-a Davor Filipović i kandidatkinja stranke pokojnog gradonačelnika Milana Bandića Jelena Pavičić Vukičević.
Tomašević je dugogodišnji ekološki aktivist, angažiran i u građanskim akcijama otpora devastaciji i otimanju javnog gradskog prostora za privatne interese, 2017. izabran u Gradsku skupštinu Grada Zagreba, a 2020. i u Hrvatski sabor.
Socijaldemokratima (SDP) je važno da sačuvaju vlast u Rijeci, gdje se više neće kandidirati Vojko Obersnel koji je kao SDP-ov gradonačelnik tu funkciju obavljao 21 godinu.
U Osijeku ankete priličnu prednost daju HDZ-ovom kandidatu Ivanu Radiću, a u Splitu relativnu prednost Vici Mihanoviću, ali u Splitu pobjednik u prvom krugu nije vjerojatan.
Glasanje uz poštovanje mjera
Za izlazak na birališta obavezna je maska i potrebno je pridržavati se razmaka od 2 metra. Preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, provjetravanje prostora, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu. I na lokalnim će izborima moći glasati birači koji su u izolaciji i imaju covid i oni koji su u samoizolaciji.
Na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije biračka mjesta su organizirana i u 25 šatora, jer su razorni potresi krajem prošle godine teško oštetili zgrade u kojima su se ranije nalazila ta biračka mjesta.
Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da na dan izbora svi hrvatski državljani s pravom glasa mogu ući u Republiku Hrvatsku iz drugih država, a neće ih se tražiti negativan PCR test, kao što je to inače slučaj.
Dolazak u Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, i te se osobe smiju u Hrvatskoj zadržati 12 sati.
Međutim, medicinska struka nije zadovoljna s ovom odlukom i upozorava da će ova odluka rezultirati povećanim brojem novozaraženih u Hrvatskoj u sljedećim tjednima.
“Imali smo takvu situaciju i na prošlim izborima i iza toga skok broja zaraženih koji nitko iz politike nije povezao s nekontorliranim ulaskom velikog broja ljudi. Mislim da se mnogo podilazi politici u ovim problemima s pandemijom. Očekujem da će opet za tri tjedna doći do porasta broja zaraženih,” kazala je novinarima Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.
Izbore prati više od 10.600 promatrača
Za ove lokalne izbore tiskano je gotovo 14 milijuna glasačkih listića, njih čak 1.232 vrste. Tiskani su u sedam različitih boja, a građani će na biračkim mjestima dobiti od 4 do 7 glasačkih listića. Na ovim izborima prijavljeno je preko 10.600 promatrača.
Prvi podaci o izlaznosti bit će objavljeni u 12 sati za razdoblje od otvaranja biračkih mjesta do 11:30, a u 17 sati za razdoblje do 16:30. Iz Državnog izbornog povjerenstva najavljuju da će sa objavljivanjem prvih neslužbenih nepotpunih rezultata započeti u 21 sat, do kada će biti obrađeno oko 25 posto biračkih mjesta.
Osvježavat će se svakih 15 minuta, a očekuje se da do 23 sata bude obrađeno 75 posto biračkih mjesta.
Nakon 19 sata i zatvaranja birališta mediji će početi sa objavljivanjem izlaznih anketa.