Bjeloruski aktivista prerezao sebi grlo tokom ročišta

Bjeloruski aktivist prerezao je sebi grlo tokom ročišta na sudu nakon što je upozoren da će se njegova porodica i komšije suočiti sa krivičnim gonjenjem ako se ne izjasni krivim za učešće u masovnim protestima.

Stsyapan Latypau koji je u pritvoru od septembra 2020. godine prebačen je u bolnicu, a lokalni mediji navode da je još živ.

"Oče, nakon sastanka s tobom, GUBOPiK [Glavna uprava Ministarstva unutrašnjih poslova za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije] mi je došla i upozorili da ću, ako ne priznam krivicu, biti bačen u ćeliju s okorjelim kriminalcima, a krivični postupci bit će pokrenuti protiv moje rodbine i komšija", rekao je prije nego što će si prerezati grlo.

Video snimci pokazuju kako su Latypauaa odveli iz zgrade suda u hitnu pomoć, a na odjeći i licu mu se vidi krv. Stražari su morali otvoriti kavez u kome se zatvorenik nalazio, a Latypau je bio u nesvijesti kad je napokon odveden iz ćelije.

"Prijetili su mu progonom porodice ako se ne prizna krivicu. To je rezultat državnog terora, represije i mučenja u Bjelorusiji. Moramo to odmah zaustaviti", napisala je liderka bjeloruske opozicije Svjatlana Cihanouskaja koja se nalazi u egzilu.

Latypau je zadržan 15. septembra 2020. godine, dok je pokušavao spriječiti policiju i radnike da preslikaju freske u stambenom dvorištu koje su bile obojene bojama opozicije. Dvorište je postalo poznato kao Trg promjena, a održavali su se noćni koncerti na kojima su se okupljali demonstranti nezadovoljni tvrdnjom autoritarnog vladara Aleksandra Lukashenka da je odnio pobjedu na predsjedničkim izborima u augustu 2020. godine.

Optužen je za organizaciju protesta, opiranje hapšenju i prevaru. Na državnoj televiziji optužen je i za planiranje trovanja policije. Latypau je negirao ove navode.

On je jedan od desetina hiljada Bjelorusa koji su pritvoreni zbog protesta zbog izbornih rezultata koje nije prihvatio ni Zapad.

Lukashenka, koji je na vlasti od 1994. godine, posljednjih je mjeseci nasilnim suzbijanjem protesta izazvao bijes mnogih zapadnih država.

U nastojanju da uguši glasove opozicije, Lukashenka je naredio da se avion kompanije Ryanair koji je letio između Atine i Vilniusa 23. maja preusmjeri do Minska dok je bio u bjeloruskom zračnom prostoru, tvrdeći da je primljena prijetnja bombom, iako je aerodrom u Vilniusu bio mnogo bliže.

Kada je avion pretražen na zemlji u Minsku, nije pronađena bomba, ali Lukashenkov kritičar i novinar Roman Pratasevich i njegov ruski prijatelj na letu su zadržani.

Evropska unija i druge zemlje rekle su da će incident imati posljedice po Bjelorusiju.

Blok je rekao da radi na dodatnim ekonomskim sankcijama Bjelorusiji, dok su Sjedinjene Države već poduzele poteze protiv bjeloruskih državnih preduzeća. Većina evropskih zemalja pozvala je svoje avione da izbjegavaju zračni prostor Bjelorusije i zabranila bjeloruskim prevoznicima let u svom zračnom prostoru.

Nakon sastanka s Tsikhanouskayaom u Vilniusu, glavnom gradu Litvanije 1. juna, članovi Odbora za vanjske poslove američkog Senata zatražili su oštrije ekonomske sankcije protiv Lukashenkovog režima i puštanje Pratasevicha, njegovog prijatelja, kao i drugih političkih zatvorenika u Bjelorusiji.

Trenutno sankcije "očito nisu bile dovoljno efikasne", rekao je republikanski senator Rob Portman dodajući: "Podržat ću šire sankcije koje bi bile sankcije nekim sektorima, ne samo prema pojedincima, već i na mjestima na kojima će Lukashenkov režim osjetiti bol. "

Demokratski senator Chris Murphy rekao je da je incident sa avionom bio "drzak", dok je senatorica Jeanne Shaheen to nazvala "vanrednom zloupotrebom moći".

"Lukashenku kažem: vrijeme je da odete. Napravite mjesta za demokratski izabranog lidera, kojeg vaš narod zaslužuje", rekla je Shaheen.

Tsikhanouskaya je rekla da je Lukašenko "očito postao prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti" i pozvala na "daljnje mjere i ciljane sankcije protiv preduzeća i industrija koje podržavaju režim".