Stoltenberg na Kosovu: Pronaći političko rešenje sa Srbijom
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je 1. jula u Prištini da je najvažnija stvar u ovom trenutku za Kosovo pronalaženje političkog rešenja sa Srbijom.
Stoltenberg se tokom posete Kosovu sastao sa predsednicom Vjosom Osmani, premijerom Aljbinom (Albin) Kurtijem i političkim predstavnicima Srba.
"U nekoj fazi, trebalo bi da vidite normalizaciju. To bi bilo važno kada je reč o odnosu Prištine i Beograda, ali biće važno i kada je reč o odnosu Kosova sa svim međunarodnim institucijama, uključujući NATO", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Stoltenberg je takođe istakao da je sporazum iz 2013. godine, prema kome Kosovske bezbedonosne snage (KBS) ne mogu da idu na sever Kosova bez saglasnosti komandanta KFOR-a, i dalje na snazi.
U četiri opštine na severu Kosova, Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, živi većinsko srpsko stanovništvo.
Ovo pitanje je, rekao je generalni skeretar NATO-a, bilo tema razgovora između njega i kosovskog premijera Aljbina Kurtija, koji ovaj sporazum smatra štetnim.
Kurti je u maju ovaj sporazum predao kosovskom tužilaštvu.
Ipak, Stoltenberg je pozdravio činjenicu sto je sporazum i dalje validan.
"To je najbolji način da se pronađe pravi balans, da se izbegnu situacije koje bi mogle potkopati i oslabiti napore za pronalaženje rešenja i da se izbegne bilo šta što bi moglo potkopati dijalog Prištine i Beograda", rekao je Stoltenberg.
Kosovo i NATO su se oko ovog pitanja složili 2013. godine kada su tadašnji premijer Kosova Hašim Tači i bivši generalni sekretar Andreas Fog Rasmusen razmenili pisma, putem kojih je Tači je uverio Rasmusena da će KBS na sever Kosovu ići samo uz prethodnu saglasnost KFOR-a.
Stoltenberg je objasnio i da NATO podržava KBS u njihovom originalnom mandatu.
Skupština Kosova je 2018. usvojila zakonske promene za transformaciju mandata Kosovskih bezbedonosnih snaga u oružane. Predviđeno je da transformacija traje 10 godina, kako bi ove snage postale vojska. Očekuje se da će se u trećoj fazi transformacije ostvariti puni operativni kapaciteti.
"Kada je odluka doneta, rekao sam da je to bila neblagovremena odluka. NATO će nastaviti da podržava KBS u okviru prvobitnog mandata", rekao je Stoltenberg.
On je ponovio da je KFOR na Kosovu prisutan kako bi osigurao bezbednost za sve zajednice, te dodao da NATO snažno podržava napore za pronalaženje političkog rešenja između Kosova i Srbije.
"Osećamo odgovornost da doprinesemo miru i stabilnosti na Kosovu, što je takođe važno za region", rekao je on.
Osmani: Članstvo u NATO od izuzetne važnosti za Kosovo
Predsednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO podršku za učlanjenje u tu organizaciju, uz napomenu da je to pitanje od izuzetne važnosti za Kosovo.
"Nastojimo da se pridružimo NATO-u. Potrebna nam je podrška ove organizacije i oko članica NATO-a koje ne priznaju Kosovo", rekla je Osmani.
Ona se takođe zahvalila NATO-u na presudnoj ulozi oko oslobođenja Kosova, ali i na trenutnom doprinosu mirnom i bezbednom okruženju, koje omogućava KFOR.
Mirovna misija NATO-a, KFOR, na Kosovo je došla u junu 1999. godine a nakon što su se povukle srpske snage.
Predsednica Kosova se generalnom sekretaru NATO-a zahvalila i na podršci KFOR-a kada je u pitanju obuka Kosovskih bezbedonosnih snaga (KBS), "koje prolaze kroz proces transfromacije u vojsku Kosova prema NATO standardima".