Čović najavio dogovor o Izbornom zakonu u BiH
Na predstojeće razgovore o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine (BiH) s međunarodnim zvaničnicima izlazimo s jasnim stavovima - isključivo realizacija Sporazuma iz Mostara koji je potpisan 17. juna 2020. godine, naveo je 2. jula na konferenciji za novinare u Mostaru predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.
"Što se tiče HDZ-a, imamo jasne stavove koje smo iznijeli i mislimo da su oni prihvatljivi jer uvažavaju sve presude Suda u Strazburu i presude Ustavnog suda BiH kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH i kada je u pitanju Dom naroda FBiH. Te modele smo jasno predočili i obrazložili više puta i nadam se da ćemo u nedjelju doći do nekog bilateralnog dogovora", kazao je Čović nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH bit će vođeni 4. jula u Sarajevu, kako je najavio Čović s predstavnicima Stranke demokratske akcije (SDA) i međunarodne zajednice, naglasivši kao će prethodno ove dvije stranke pojedinačno imati razgovore s međunarodnim predstavnicima.
Čović je ranije najavio i kako bi o Izbornom zakonu moglo biti govora i sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Metjuom (Matthew) Palmerom koji 3. jula dolazi u radnu posjetu BiH.
On će se, kako je potvrđeno iz Predsjedništva BiH, sastati sa tri člana ove institucije, Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, kao i sa drugim bosanskohercegovačkim zvaničnicima.
O izmjenama Izbornog zakona BiH godinama se spore predstavnici vodećih političkih partija u BiH, SDA i HDZ BiH, koje o ovim pitanjima paralelno pregovaraju uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice.
Nakon što su 17. juna 2020. godine lideri SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali Sporazum o Mostaru, čime je nakon 12 godina građanima tog grada omogućeno da izađu na lokalne izbore, dogovorili su takođe da se od tada pa tokom narednih šest mjeseci dođe do rješenja o Izbornom zakonu BiH.
Međutim, dogovor o Izbornom zakonu BiH još nije postignut, a posljednji sastanak u vezi s tim, kao i o Ustavu BiH, ova dva stranačka lidera imali su 3. juna ove godine kada dogovor nije postignut, ali je rečeno da je napravljen pomak te da dalje treba da razgovaraju o tome sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Prema Čovićevim riječima, moguće je da se, prema dogovoru, u ograničenoj mjeri korigira i Ustav BiH.
"Tipa, da se riječ Hrvat kao imenica, Bošnjak i Srbin mijenjaju u pridjeve hrvatski, bošnjački, srpski ako time rješavamo neki problem ili ako se slučajno dogovorimo da biramo u Federaciji indirektno dva člana Predsjedništva i slično. To su te simbolične promjene i mislim da više kapaciteta u ovom trenutku za izmjene Ustava nemamo", kazao je on.
Palmer je medijima u decembru 2020. godine na online konferenciji potvrdio kako će biti potrebne izmjene Ustava BiH, te izmjene struktura vlasti kako bi zemlja napredovala ka Evropskoj uniji.
Centralna izborna komisija BiH je 8. juna ove godine predstavila prijedlog te institucije za izmjene Izbornog zakona BiH, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.
Među 14 prioritetnih uslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH prije početka pregovora o članstvu su i izmjene Izbornog zakona te izmjene Ustava BiH, kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava.