Merkel kaže da će plin prolaziti kroz Ukrajinu i kad se završi Sjeverni tok 2

Njemačka kancelarka Angela Merkel pokušala je u ponedjeljak 12. jula uvjeriti Kijev da će Ukrajina ostati tranzitna ruta za prirodni plin čak i nakon što bude završen Sjeverni tok 2, plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku. 

Ukrajina i Sjedinjene Države protive se izgradnji Sjevernog toka 2 ispod Baltičkog mora, omogućavajući dobavljačima da zaobilaze kopnene rute kroz Ukrajinu i tako joj uskraćuju milijarde dolara tranzitnih naknada. 

“Ukrajina je i ostat će tranzitna zemlja čak i kada bude završen Sjeverni tok 2,” rekla je Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. 

Njemačka je odbila da zaustavi projekat, tvrdeći da je to komercijalni poduhvat i suvereno pitanje. 

Kritičari kažu da će to povećati njemačku ovisnost o ruskim opskrbama energijom i učiniti Berlin podložnijim ruskom uticaju.

“Postoje velike zabrinutosti sa ukrajinske strane, i mi to shvatamo ozbiljno,” rekla je Merkel. Ona je također dodala da će Njemačka uraditi “sve što mogu” kako bi garantovali ključni izvor prihoda za Ukrajinu. 

Govoreći u Berlinu Zelenski je ponovio da Sjeverni tok 2 predstavlja “potencijalnu sigurnosnu prijetnju Ukrajini i regiji.”

Merkel je rekla da će Njemačka nastojati da ruski plin prolazi kroz Ukrajinu i u budućnosti. 

“To smo obećali Ukrajini,” rekla je ona, “i ja izvršavam svoja obećanja i mislim da će svaki budući kancelar to isto raditi.”

Sjeverni tok 2 bit će sigurno i jedna od tema kada se 15. jula u Bijeloj kući Merkel sastane sa američkim predsjednikom Joe Bidenom. To će biti prva njena posjeta Washingtonu od kada je Biden preuzeo dužnost u januaru. 

Merkel koja trenutno služi četvrti mandat napustit će poziciju nakon izbora u septembru. 

Severni tok 2 trebalo bi da bude najduži podvodni plinovod na svijetu, preko kog će se dužinom od 1.230 kilometara transportovati prirodni gas od ruske obale na Baltičkom moru do Grajfsvalda u Njemačkoj. 

Na svom putu, on će prolaziti kroz teritorijalne vode Rusije, Finske, Švedske, Danske i Njemačke, gdje će se povezati na evropsku gasnu mrežu.

Sjedinjene Države, kao i mnoge države istočne Evrope protive se ovom projektu sa obrazloženjem da će ovo učiniti Evropu ovisnom o ruskoj energiji i potkopati ukrajinsku ekonomiju i sigurnost.