Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiH

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko, koristeći bonnske ovlasti, nametnuo je petak 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Na Inckovu odluku Milorad Dodik, predstavnik Srba u Predsjedništva BiH, pozvao je na "disoluciju Republike Srpske", jednog od dva bh. entiteta. Član Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda nazvao ju je civiliazacijskim činom. 

Kako je Incko obrazložio odluku?

U otvorenom pismu od utorka 23. jula Incko je objasnio odluku o nametanju dopune u Krivičnom zakonu BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.

“Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose", naveo je Incko u pismu.

Visoki predstavnik je naveo da su negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno opasni u zemlji poput BiH, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba.

“Dvadeset i pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je, između ostalog, Inzko.

Šta se Inckova odluka mijenja?

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

“Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”, dodaje se u odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz Ureda visokog predstavnika (OHR) predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

“Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin”, dodaje se u Odluci visokog predstavnika.

Odluka predviđa i da počinitelj krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

Dodik: RS treba da krene u proces disolucije

Nakon što je objavljena Odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) izjavio je na konferenciji za novinare u petak, da Valentin Incko, visoki predstavnik u BIH, nema pravo da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, te da je odluka 'neutemeljena'.

„Republika Srpska (RS) odbacuje ovu odluku. Genocid se nije desio u Srebrenici. Srbi ne smiju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BIH. Nakon ovoga Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše. Sazvaćemo sjednicu Skupštine RS o ovome naredne sedmice", najavio je Dodik.

"RS treba da krene u proces disoulcije, nema dijaloga u BiH", poručio je Dodik.

On je rekao da će, iako je ljetnja pauza, u narednim danima, predložiti sazivanje sjednice Narodne skupštine na kojoj će se raspravljati o zabrani djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državen agencije za istrage i zaštitu i svih zajedničkih institucija mimo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Ovo je naša zadnja poruka i druge nema. Mi ne smijemo prihvatiti lažene istine. BiH nema smisla. Ona nikad nije imala smisla", naveo je Dodik.

Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča

Komšić: Odluka visokog predstavnika je civilizacijski čin

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je odluku Visokog predstavnika kojom je dopunio Krivični zakon BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

"Ta odluka utemeljena je na nizu presuda suda Ujedinjenih nacija (UN), to jeste Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koje su van svake razumne sumnje utvrdile postojanje zločina genocida u Bosni i Hercegovini, odnosno genocida u Srebrenici", naveo je Komšić u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE)

Dodaje da je Odluka visokog predstavnika civilizacijski čin, i ono najmanje što porodice žrtava genocida zaslužuju.

"Krajnje je vrijeme bilo da se putem zakonskih regulativa uredi način sankcioniranja onih koji veličaju zločin genocida, onih koji vrijeđaju žrtve i pokušavaju da ugroze dostojanstvo žrtava", naveo je Komšić.

Prema njegovim riječima, ovo je jasna poruka politikama koje svoje narative grade na veličanju genocida i na rasprivanju međuetničke mržnje među građanima Bosne i Hercegovine, da takvo djelovanje nije prihvatljivo i da neće proći bez primjerene kazne.

"Drago mi je da Inzko na kraju mandata, uprkos začuđujućem protivljenju nekih od ključnih međunarodnih faktora u BiH donio ovakvu odluku", napisao je Komšić.

Ambasada SAD: Negiranje genocida je neprihvatljivo

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih država u BiH navode kako su negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi i da podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU.

"Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom", navode u pisanom odgovoru iz ambasade SAD u odgovoru za RSE.

Naglašavaju da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica.

"Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju", dodajeu iz američke ambasade.

Tužilaštvo najvilo da će pratiti slučajeve negiranja genocida

U Tužilaštva BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

“Prikupljanje materijala vršit će se u suradnji sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, a radi postupanja Tužiteljstva BiH i patnerskih institucija u okviru zakonskih ovlaštenja”, saopšteno je iz Tužilaštva BIH.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SAD) Bakir izetbegović naveo je na svom facebook profilu da je odluka visokog predstavnika da nametne odredbe Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida civilizacijska odluka u korist, na prvom mjestu, porodica žrtava genocida.

"Ovom odlukom Visoki predstavnik je pomogao građanima Bosne i Hercegovine, učvrstio je autoritet svog nasljednika, skinuo je hipoteku genocida sa vrata časnijem dijelu srpskog naroda, i sa dignitetom zavšio svoj mandat u BiH“, naveo je Izetbegović.

Incko i Bonske ovlasti

Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Valentin Incko je donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.

One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.

*U nastavku opširnije…