Zastupnici iz Republike Srpske počeli blokadu Parlamenta BiH

Zastupnici iz Republike Srpske (RS)nisu se pojavili na sjednici zakazanoj za utorak 27. juli, a nakon što su predsjednici političkih partija iz tog bosanskohercegovačkog entiteta u ponedjeljak 26. jula odlučili da će bojkotovati rad institucija Bosne i Hercegovine (BiH).

Prošireni Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odlučio je da zbog nedolaska zastupnika iz RS sjednicu zakazanu za utorak, otkaže. Naredna će biti održana početkom septembra, kazao je nakon sjednice Kolegija novinarima zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Kolegij Zastupničkog doma čine predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik, proširenom Kolegiju pored njih prisustvuju i predstavnici svakog kluba poslanika.

„Važno je reći da Ustav BiH i Poslovnik Parlamentarne Skupštine predviđa ovakve situacije i sadrži cijeli skup odredbi pod nazivom obavezujuća participacija, koja bi danas omogućila održavanje sjednice i donošenje odluka ukoliko je većina članova Parlamentarne skupštine prisutna“, rekao je Kojović.

Naglasio je da je odluka koju je donio prošireni Kolegij političkog, a ne poslovničkog ili pravnog karaktera.

„Kako bi se dalo vrijeme da se u narednom periodu političkim razgovorima i dogovorima prevaziđe kriza koju je izazvala odluka stranaka iz RS“, dodao je on.

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović kaže kako je rad Parlamenta blokiran.

"I to je blokiran zato što je neko izjavio da se riječima prekopavaju masovne grobnice. Politička odluka Kolegija je ta da se to jasno kaže neodržavanjem sjednice, a ne fingiranjem da je sve u redu, jer ništa nije u redu“, kazao je Magazinović.

Prema riječima Dženana Đonlagića zastupnika Demokratske fronte (DF) zastupnici iz RS blokiraju Parlament BiH na najgori mogući način i na temu za koju apsolutno u civilizacijskom svijetu nema opravdanja.

"Ne doći na zakazanu sjednicu i bojkotirati rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jer je evidentno da za dva dana ni Dom naroda neće biti održan, iz razloga onoga što nije uradila Parlamentarna skupština BiH, upravo zbog blokade tih istih ljudi je odlučio uraditi visoki predstavnik, a to je ponuditi smiraj porodicama preživjelih na činjenju onoga što je Sud kazao, svirepih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i zločina genocida, je apsolutno nedopustivo“, kazao je on.

Predstavnici iz RS-a su 26. jula odlučili da neće učestvovati u radu i odlučivanju Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništvu BiH zbog odluke odlazećeg visokog predstavnika Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se sprječava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH je izjavio kako 'ne treba doljevati ulje na vatru', već pustiti 'da se stvari smire', komentarišući nedolazak predstavnika iz Republike Srpske na sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

„Visoki predstavnik će ostati, bonnska ovlaštenja će ostati, institucije će ponovo proraditi, što prije, to bolje. Nadam se da ćemo u budućnosti, nakon svih iskustava u BiH u proteklim decenijama, svi biti pametniji, umjereniji, jedni druge razumjeti. Uraditi neke stvari sami, ne čekati da nam se one nameću, postepeno napraviti zemlju u kojoj ne treba visoki predstavnik, doći u situaciju da možemo sami odgovorno i valjano voditi ovu zemlju“, poručio je Izetbegović.

Sjednica drugog doma Parlamentarne skupštine BiH-Doma naroda, zakazana je za 29. jul, no, ona će, kako kaže, Izetbegović najvjerovatnije biti otkazana, zbog novonastale situacije sa bojkotom stranaka iz RS.

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Adil Osmanović kazao je kako je odluka o otkazivanju sjednice politička i usmjerena na sprječavanje, kako je naveo, dodatnih usložnjavanja situacije u BiH, kako bi se otvorio prostor za političke razgovore.

Nova sjednica biće održana u septembru, rekao je i dodao da njeno održavanje nije upitno "bez obzira da li poslanici, njih 13 iz entiteta RS dođu ili ne".

BIH novog visokog predstavnika dočekuje novim blokadama

Bosna i Hercegovina (BiH), po svemu sudeći, novog visokog predstavnika Cristiana Schmidta će dočekati i starog Valentina Inzka ispratiti blokadom institucija na državnom nivou, koju su počeli politički predstavnici bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).

Samo sedam dana pred dolazak novog visokog predstavnika, politički predstavnici iz RS-a su 26. jula potcrtali su da ne prihvataju odluku visokog predstavnika, da će blokada institucija trajati sve dok Inzko ne povuče svoju odluku, ali i da odbacuju svako nametanje zakona i odluka na nivou BiH i da ne priznaju novog visokog predstavnika.

Prije dolaska Schmidta na dužnost u BiH, što je najavljeno za 1. avgust, Inzko je odlučio da nametne izmjene u Krivičnom zakonu BiH koristeći Bonnske ovlasti, koje omogućavaju Uredu visokog predstavnika (OHR) da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Prije odluke o blokadi državnih institucija, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socialdemokrata (SNSD) u RS-u Milorad Dodik najavio je disoluciju BiH i pokrenuo peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju izmjena Krivičnog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, a kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Šta sve može biti blokirano?

Blokadom institucija, prva će se na udaru naći odluka o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, o kojoj su zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH trebali da raspravljaju na sjednici 27. jula.

Ovi zastupnici su usvojili 7. jula Prijedlog zakona o budžetu, u prvom čitanju. Parlamentarnom procedurom slijedi drugo čitanje u ovom domu. Kako bi zakon o budžetu stupio na snagu treba da ga potvrdi i Dom naroda.

Državne institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine, koja važi do septembra ove godine. Njom je odobreno 249.000.000 maraka (124 miliona eura), odnosno jedna četvrtina sredstava za finansiranje državnih institucija.

Predloženi budžet iznosi 1,87 milijardi maraka, što je za oko tri posto više u odnosu na 2020. godinu. Za servisiranje vanjskog duga BiH predviđeno gotovo 844 miliona maraka ili pet posto više nego 2020. godine.

Ukoliko se ne izglasa Prijedlog zakona o budžetu, neće biti operativna ni sredstva od 21,7 miliona maraka (10,8 miliona eura) koliko je prijedlogom budžeta predviđeno za borbu protiv pandemije, te najavljeno povećanje najnižih plata za policijske službenike zaposlene u policijskim agencijama BiH i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Zastupnici iz RS-a nisu došli ni na sjednicu Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je održana nekoliko sati prije nego što su se 26. jula sastali predsjednici političkih partija tog entiteta. Ali, odluke na toj Komisiji mogu se donositi prostom većinom.

Od 42 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, 13 ih je iz političkih partije iz RS-a. U ovom domu bosanskohercegovačkog Parlamenta odluke se donose većinom prisutnih zastupnika.

Broj prebrojanih glasova mora biti jednak kvorumu koji prema Poslovniku čine 22 zastupnika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta.

U Domu naroda je 15 delegata, po pet iz svakog naroda. Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju.

Ukoliko politički predstavnici srpskog naroda nastave sa bojkotom državnih institucija Predsjedništvo BiH će moći zasjedati, ali ne i donositi oduke. Poslovnikom o radu predviđeno je da Predsjedništvo ima kvorum ukoliko su prisutna dva člana, no odluke u ovoj instituciji donose se konsenzusom.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, član je SNSD-a na čijem je čelu Dodik, a na čelu tri od devet ministarstava su politički predstavnici stranaka iz RS-a.

Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, odluke se donose većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri konačno odlučuje Parlament Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara može održati sjednicu i odlučivati ako sjednicama prisustvuje više od polovine članova.

Jedna u nizu blokada državnih institucija

Politički predstavnici iz RS-a više puta su blokirali rad institucija i donošenje odluka na državnom nivou. Prije posljednje blokade, odlučivanje u državnim institucijama obustavili su u februaru 2020. godine zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u RS-u smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS-a, krajem 2019. godine.

Nakon održanih Općih izbora u oktobru 2018. godine, više od godinu dana trajala je blokada formiranja Vijeća ministara zbog odbijanja Milorada Dodika da se u Brisel pošalje godišnji Akcioni plan BiH (ANP) za NATO.

Gotovo cijelu godinu Zastupnički dom Parlamenta BiH nije gotovo nikako zasjedao, a predstavnici SNSD-a blokade su pravdali neformiranjem Vijeća ministara BiH, dok sa druge strane članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, nisu pristajali na imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara BiH bez slanja ANP-a u Brisel.

Blokada je završena u decembru 2019. godine, kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom "Program reformi".

U analizi koju je krajem 2020. godine objavio portal Istinomjer, nazvanoj "Decenija Dodikovih referenduma i blokada državnih institucija", podsjeća se i na slučaj bojkota sjednica državnog Parlamenta od zastupnika SNSD-a koji su na 18 sjednica u mandatu od 2014. do 2018. godine tražili smjenu tadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkom doma Parlamenta BiH Šefika Džaferovića, a prisustvo sjednicama više puta su uslovljavali njegovim odlaskom.