Janša kaže da EU neće dopustiti novi val afganistanskih izbjeglica
Slovenski premijer Janez Janša rekao je kako Evropska unija neće dopustiti val afganistanskih migranata dok talibansko zauzimanje Afganistana izaziva strah od ponavljanja izbjegličke krize iz 2015. godine. Tada je više od milion ljudi koji su bježali od ratova i siromaštva stiglo u Evropu.
“EU neće otvoriti nikakve evropske “humanitarne” ili migracijske koridore za Afganistan. Nećemo dopustiti da se strateška greška iz 2015. godine nastavi,” napisao je Janša na Twitteru 22. avgusta.
Slovenija tenutno predsjedava rotirajućim šestomjesečnim predsjedavanjem EU.
Evropska unija će prihvatiti samo pojedince koji su pomagali misiji NATO-a u Afganistanu, i u protivnom će ojačati vanjsku granicu bloka, rekao je Janša.
Dok hiljade Afganistanaca pokušava da dođe do aerodroma u Kabulu kako bi napustili zemlju, talibani, s druge strane, pozivaju ljude da ostanu i nude im amnestiju.
Nekoliko zemalja EU zatražilo je da se izbjeglicama omogući sigurnost u zemljama susjednim Afganistanu prije nego što EU razmotri prihvatanje migranata, osim onih koji su radili sa međunarodni snagama i pojedinih ugroženih osoba. Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je prošle sedmice na koordinirano “kontrolirano” djelovanje EU u vezi migracija.
Merkel je novinarima rekla da da bi ljudima koji bježe iz Afganistana pomoć trebale pružiti susjedne zemlje u saradnji sa UN-ovom agencijom za izbjeglice.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je 22. avgusta da njegova zemlja nije voljna prihvatitii niti jednog Afganistanca.
“Nisam mišljenja da bismo trebali primiti više ljudi u Austriji, već upravo suprotno,” rekao je Kurz u intervjuu za televizijski kanal PULS 4. Sa više od 40.000 Afganistanaca koji već žive u Austriji, Kurz kaže da predstavljaju problem “posebno teške integracije.”
Grčka i Turska koja nije članica EU također su zabrinute zbog novog migracijskog vala u Evropi, te su počele da rade na koordiniranom odgovoru. U Turskoj se nalazi gotovo četiri miliona sirijskih izbjeglica i 300.000 Afganistanaca, kao i migranata i izbjeglica iz drugih dijelova svijeta.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je ranije da Turska nema odgovornost da bude “evropsko skladište izbjeglica.”
Grčka se našla na prvoj liniji odbrane tokom krize 2015. godine, iako su dolasci iz Turske opali 2016. godine kada je EU postigla dogovor sa Ankarom o zaustavljanju toka migracija u zamjenu za milijarde dolara finansijske pomoći.
Grčka je 20. avgusta saopštila da su dovršili ogradu od 40 kilometara na svojoj granici sa Turskom i novi nadzorni sistem za zaustavljanje mogućih tražitelja azila.
Prema podacima UN-a više od pet miliona Afganistanaca već je raseljeno van zemlje od sovjetske invazije 1979. godine i kasnijih valova nasilja. Devedeset posto njih živi u Iranu ili Pakistanu.