Rad kosovskog umjetnika u počast Zagrepčanima žrtvama fašizma
I ove godine u Zagrebu će se privremenom memorijalnom intervencijom uz Svjetski dan mira obilježiti nekoliko tisuća zagrebačkih žrtava ustaškog režima strijeljanih za vrijeme Drugog svjetskog rata u šumi Dotrščina, tada na rubu grada.
Umjetnost kao odgovor na zločin i na pokušaje njegovog brisanja iz povijesti, način je kako se Virtualni muzej Dotrščina suočava s prošlošću.
Ustaške vlasti su u toj šumi strijeljale nekoliko tisuća antifašista, najvećim dijelom iz Zagreba, što je najmasovniji zločin u zagrebačkoj povijesti. Projekt koji je pokrenuo njegov sadašnji kustos, aktivist Saša Šimpraga postoji od 2012. godine, a Šimpraga za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako mu je temeljni cilj vraćanje Dotrščine i njezine priče u kolektivnu memoriju. Jedan aspekt su intervencije angažiranih suvremenih umjetnika koje svake godine iznova podsjećaju na priču o Dotrščini.
“To funkcionira na način da svake godine drugi žiri odabere jednog suvremenog umjetnika ili umjetnicu koji u povodu Svjetskog dana mira, dakle u rujnu, izvede jednu intervenciju u čast žrtava fašizma na Dotrščini”, pojašnjava Šimpraga.
Ovogodišnja intervencija koju će javnost vidjeti u subotu navečer 18. rujna rad je kosovskog vizualnog umjetnika i predavača na Likovnoj akademiji u Prištini Dritona Selmanija “Beyond, Beyond”.
Driton Selmani je prvi strani umjetnik čiji se rad predstavlja u spomen-parku Dotrščina.
Natječaj je ove godine uz odavanje počasti žrtvama, u fokus stavio i samu dotrščinsku šumu koja je velikim dijelom posječena tijekom Drugog svjetskog rata, da bi se napravilo mjesta za strijeljanje i grobnice, a trupci su izvezeni u Njemačku. Tako su stabla koja su izrasla na tom mjestu danas stara kao i masovni zločin koji se tamo dogodio.
“Rad 'Beyond, Beyond' je projekt koji gleda dalje od osobnih priča, i analizira ne samo učinak sječe tijekom masovnih zločina na Dotrščini tijekom Drugog svjetskog rata, već i pokušaje iskorjenjivanja spomen-parka i njegove priče iz službenih politika pamćenja od devedesetih godina do danas”, pojasnio je Selmani u izjavi za RSE.
“Projekt će vratiti ovu priču nazad u kolektivno pamćenje. Školske ploče već su ionako prepune povijesti, i njih se briše nakon svakog školskog sata. Komentari o odnosu između čovjeka i prirode bit će napisani neizbrisivom bojom na te ploče kao dokaz i nužna pouka kako bi se balansiralo povijest budućnosti između prirode i čovjeka”, kaže Selmani.
Kako se manipuliralo žrtvama?
Tko su bile žrtve i kako se njima manipuliralo, pojašnjava Saša Šimpraga.
“U prvom redu treba reći da su to ljudi iz Zagreba i okolice Zagreba. Dakako, bilo je i drugih iz različitih dijelova tadašnje Jugoslavije. Dominantno se radi o Hrvatima, budući da se radi o Zagrebu. Mi koristimo brojku o nekoliko tisuća žrtava, i ta se brojka ne može pobiti. Treba spomenuti da je početkom devedesetih saborska komisija koja se bavila brojem žrtava Drugog svjetskog rata i poraća potpuno promijenila narativ što se tiče Dotrščine, i sve tamošnje žrtve pripisala partizanima, što je dakako potpuno lažna tvrdnja. To je kasnije povučeno, ali to je primjer radikalnog državnog revizionizma”, kaže naš sugovornik.
Slučaj teksta Jerusalem Posta: Širenje neistina o ustaškim zločinima
Nakon ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945. u šumi Dotrščina nije bilo organiziranih masovnih egzekucija. Nikada nije dovršen još osamdesetih godina prošlog stoljeća prekinuti projekt popisivanja Zagrepčana žrtava fašizma, ali znanost barata sa brojkom od oko 7.000, od kojih je najveći broj ubijen i sahranjen na Dotrščini.
Selmani za RFE o antifašimu kaže je on za njega važan koliko i aktualno cijepljenje protiv korone.
“Moramo uzeti dozu svako malo, kako bi osvijestili što može poći krivo. To vrijedi za Hrvatsku, to vrijedi za Kosovo otkuda ja dolazim, to vrijedi za svako društvo koje je okrenuto budućnosti kako bi riješilo svoje probleme i odnos prema prošlosti”, ocjenjuje Selmani.
U spomen-parku Dotrščina nalazi se veliki spomenik žrtvama i sedam manjih skulptura kipara Vojina Bakića, 1981. godine postavlje je tamo Spomenik Zagrepčanima palim u narodnooslobodilačkoj borbi, rad akademskog kipara Branka Ružića, zatim spomenik koji je izradio akademski kipar Stevan Luketić, i 13-metarski reljef Spomenik poginulima za oslobođenje Zagreba akademskog kipara Koste Angelija Radovanija.
Rušenje i devastiranje spomenika
Nakon raspada Jugoslavije prostor je zapušten, a neki spomenici devastirani, pa popravljeni. Posljednjih godina Virtualni muzej Dotrščina ulaže velike napore da se cijeli prostor uredi kako valja, kaže Šimpraga.
“Pokrenuli smo niz komunalnih inicijativa, kompletno su obnovljena dva spomenika koja su bila u lošem stanju, a još ostaje onaj Luketićev koji je inicijalno loše izliven, pa bi ga trebalo ponovno raditi. Obnovljene su sve klupe, razvili smo info-signalizaciju za park, budući da to mjesto nije ničime obilježeno, otkako je devedesetih maknuta velika kamena info-ploča, veliki kameni blok koji je stajao na samom ulazu. Zalažemo se da se taj info-blok vrati, odnosno da se na samom ulazu u park postavi info-karta lokacije sa snim podacima o spomenicima i slično”, kaže kustos Virtualnog muzeja Dotrščina.
Selmanijev rad bit će postavljen na potezu između drugog i trećeg spomenika u spomen-parku Dotrščina. Ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija bit će predstavljena javnosti u subotu, 18. rujna 2021. s početkom u 18 sati, a moći će se razgledati do 25. rujna 2021.
Driton Selmani je ove godine izlagao na Bijenalu u Veneciji u sklopu paviljona Republike Kosovo, u rimskom muzeju Maxxi, Muzeju suvremenu umjetnosti u Skoplju, u Porgorici, u Vlori, na Ostrale Biennialu u Dresdenu i td.
Rad je odabran na javnom natječaju, a odabrao ga je žiri u sastavu Darko Šimičić, voditelj Instituta Tom Gotovac; Tonka Maleković, prošlogodišnja pobjednica natječaja i Saša Šimpraga, osnivač i voditelj Virtualnog muzeja Dotrščina.
Ovogodišnja memorijalna intervencija izvodi se u partnerstvu Virtualnog muzeja Dotrščina i Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zagreba.