Predsjednica Tajvana: Nećemo popustiti pod pritiskom Kine
Tajvan se neće pokloniti pritiscima Kine i branit će svoj demokratski način života, rekla je predsjednica Tsai Ing-wen u prkosnom govoru usred pojačanih tenzija oko ostrva.
"Što više postignemo, veći je pritisak Kine sa kojima se suočavamo", rekla je.
Njen govor tokom proslave Nacionalnog dana Tajvana uslijedio je nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping obećao da će "ispuniti ponovno ujedinjenje", piše BBC.
Tajvan sebe smatra suverenom državom, dok Kina na Tajvan gleda kao na otcijepljenu pokrajinu.
Peking nije isključio moguću upotrebu sile za postizanje ujedinjenja.
Kina je posljednjih dana poslala rekordan broj vojnih aviona u zonu protuzračne odbrane Tajvana. Neki analitičari kažu da se letovi mogu smatrati upozorenjem predsjedniku Tajvana uoči nedjelje Nacionalnog dana.
Tsai je ponovo izabrana prošle godine uz obećanje da će se suprotstaviti Pekingu. U svom govoru u nedjelju 10. oktobra rekla je da Tajvan "stoji na prvoj liniji odbrane demokratije".
Rekla je da ostrvo neće "djelovati ishitreno", ali će pojačati svoju odbranu kako bi "osiguralo da niko ne može natjerati Tajvan da krene putem koji nam je Kina zacrtala".
Taj put, rekla je, ne nudi "ni slobodan i demokratski način života za Tajvan, niti suverenitet" za njegovih 23 miliona ljudi.
Kineski vojni letovi u tajvansku zonu protuzračne odbrane ozbiljno su uticali na nacionalnu sigurnost i sigurnost zrakoplovstva, rekla je, a situacija je "složenija i fluidnija nego u bilo kojoj drugoj tački u posljednje 72 godine".
Tsai je također ponovila ponudu da ravnopravno razgovara s kineskim liderima, što je prijedlog koji je Peking - koji je označava kao "separatistu" - do sada odbacio.
Njen govor je praćen preletom tajvanskih borbenih aviona.
Jedan čovjek koji je gledao govor Tsai rekao je za novinsku agenciju AFP da tajvanski ljudi ne mogu prihvatiti ujedinjenje s Kinom.
"Kina je trenutno prilično autoritarna. Posebno pod Xi Jinpingom, njeno stanje se pogoršalo. Ponovno ujedinjenje sada nije primjereno", rekao je drugi.
U subotu 9. oktobra je kineski predsjednik Xi rekao da bi ujedinjenje trebalo postići mirnim putem, ali je upozorio da kineski narod ima "slavnu tradiciju" suprotstavljanja separatizmu.
"Historijski zadatak potpunog ponovnog ujedinjenja matice ... definitivno će biti ispunjen", dodao je.
Uprkos nedavnim pojačanim tenzijama, odnosi između Kine i Tajvana nisu se pogoršali na nivo posljednji put viđen 1996. godine, kada je Kina pokušala da poremeti predsjedničke izbore testiranjem projektila, a Sjedinjene Američke Države(SAD) su poslale nosače aviona u regiju kako bi ih odvratile.
SAD imaju dugogodišnju politiku "jedne Kine" prema kojoj priznaju Kinu, a ne Tajvan.
Ali ovaj sporazum također omogućava Washingtonu da održi "čvrst neslužbeni" odnos s Tajvanom. SAD prodaju oružje Tajvanu u sklopu Washingtonskog zakona o odnosima s Tajvanom, koji kaže da SAD moraju pomoći Tajvanu da se odbrani.
U intervjuu za BBC ove sedmice, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da će SAD "ustati i progovoriti" o svim radnjama koje bi mogle "narušiti mir i stabilnost" preko Tajvanskog tjesnaca.