Amnesty International: Sloboda izvještavanja u opasnosti tokom COVID-19

Vlade širom svijeta iskoristile su pandemiju COVID-19 kao izgovor da uguše kritičke glasove, piše Amnesty International u svom novom izvještaju.

Sloboda izražavanja od vitalnog je značaja jer slobodan protok tačnih, pravovremenih informacija zasnovanih na dokazima povećava svijest o zdravstvenim rizicima i načinima kako ih spriječiti i nositi se sa njima.

Izvještaj "Utišani i pogrešno informisani: Sloboda izvještavanja u opasnosti tokom COVID-19" otkriva kako je oslanjanje vlada i vlasti na cenzuru i kažnjavanje tokom krize smanjilo kvalitet informacija koje dolaze do ljudi.

"Tokom pandemije vlade su pokrenule neviđen napad na slobodu izražavanja, oštro ograničavajući ljudska prava. Ciljani su komunikacijski kanali, cenzurisane su društvene mreže, a mediji su zatvarani, što ima strašan uticaj na sposobnost javnosti da pristupi vitalnim informacijama o tome kako se nositi sa COVID-19", rekao je Rajat Khosla, viši direktor Amnesty Internationala za zagovaranje istraživanja i politika.

"Usred pandemije, novinari i zdravstveni radnici su ušutkivani i zatvarani. Kao rezultat toga, ljudi nisu mogli pristupati informacijama o COVID-19, uključujući i to kako da zaštite sebe i svoju zajednicu. Otprilike pet miliona ljudi izgubilo je živote zbog COVID-19, a nedostatak informacija vjerovatno je bio jedan od faktora koji su doprinijeli tome", rekao je Khosla.

Amnesty također podsjeća na sam početak pandemije i kineske zdravstvene radnike i građanske novinare koji su pokušali da podignu uzbunu još u decembru 2019.

"Međutim, našli su se na meti vlade zbog izvještavanja o širenju tada nepoznate bolesti. Do februara 2020. otvoreno je 5.511 krivičnih istraga protiv pojedinaca koji su objavili informacije o širenju virusa zbog "izmišljanja i namjernog širenja lažnih i štetnih informacija".

U jednom od slučajeva novinarka Zhang Zhan otputovala je u Wuhan u februaru 2020. kako bi izvještavala o širenju COVID-19. Nestala je u maju te godine u Wuhanu. Kasnije je otkriveno da ju je privela policija, optužila za "izazivanje svađa i nevolja" te osudila na četiri godine zatvora.

Brojne druge zemlje donijele su opresivne zakone koji ograničavaju pravo na slobodu izražavanja i utišavaju kritičare pod krinkom ili u kontekstu pandemije, uključujući Tanzaniju, Rusiju i Nikaragvu.

Informacije potrebne za pobjedu nad virusom

Sposobnost svih da se uključe u raspravu o mogućim rješenjima i doprinesu odgovoru ključni je element u prevladavanju same krize, navodi Amnesty u svom izvještaju. Pobjeda nad virusom uključuje ne samo aktivnosti pod vodstvom vlade, već i pristupe odozdo prema gore do kojih se može doći samo ako se omogući sloboda izražavanja i pristup informacijama.

Kako kaže Svjetska zdravstvena organizacija, da bismo mogli uspješno da suzbijemo COVID-19, države bi trebale "informisati, osnažiti i slušati zajednicu". Međutim, piše Amnesty, vlade su u trenutnom kontekstu COVID-19 ograničile slobodu izražavanja umjesto da je ohrabruju.

Pratite:

Mjesto sjećanja na RSE

Mapu širenja korona virusa

Preporuke za život u vrijeme pandemije

U ime zaštite javnog zdravlja ili suzbijanja širenja "lažnih vijesti" i "spriječavanja panike" pojedine vlade su koristile zakonodavstvo i druge mjere kako bi ograničile ljudska prava van onoga što je dopušteno međunarodnim pravom.

U martu prošle godine u sklopu paketa vanrednih mjera vlada Srbije odlučila je centralizirati sve informacije o pandemiji, te omogućiti krivično procesuiranje novinara ako koriste informacije koje nije odobrila vlada ili koje su preuzete "iz nezvaničnih izvora", piše Amnesty.

Zbog toga su novinari spriječeni da prisustvuju konferencijama za medije, dobiju informacije od zdravstvenih vlasti ili dokumentuju rad službenika za provođenje zakona.

Kada ljudi nemaju pristup vjerodostojnim objektivnim podacima utemeljenim na dokazima, njihova sposobnost da donesu informisane odluke o svom zdravlju su ograničene.

Lažne i zavaravajuće informacije postale su sve rasprostranjenije u prvim danima pandemije COVID-19, šireći se brzo na društvenim mrežama i drugim medijima stvarajući zabunu i nepovjerenje među općom populacijom.

Lažna predstavljanja, glasine i teorije zavjere povezane sa COVID-19 uključivale su i banaliziranje rizika od virusa, izjednačavanje korona virusa sa sezonskom gripom, preispitivanje učinkovitosti mjera i kontrole, poput upotrebe maski, promovisanje nedokazanih ili štetnih tretmana i dovodi u pitanje razvoj i distribuciju vakcina i motive mjera javnog zdravlja.

Amnesty također navodi da su širom svijeta mnogi lideri identifikovani kao vodeći širitelji dezinformacija. Naročito u ranim fazama pandemije kada se svijet borio da shvati i da se suoči sa novom bolešću, vlasti na najvišem nivou javno su osporavale i dovodile u pitanje naučne dokaze.

Zabilježeni su brojni primjeri pogrešnih poruka političara, manipulacija i minimiziranja pandemije u mjestima poput Sjedinjenih Država, Brazila, Meksika, Kine, Irana, Filipina, Tanzanije između ostalih.

U brojnim situacijama dezinformacije su pružile priliku za sticanje političkog kapitala, sijanje podjela, potiskivanje neslaganja i prebacivanja krivice za nespremnost i nesposobnost vlade usred pandemije.

Dezinformacije i teorije zavjere tokom cijele pandemije postale su još ukorijenjenije jer su političari i druge utjecajne ličnosti koje su ulazile u polarizirajuće narative "protiv establišmenta" također širile lažne i zavaravajuće informacije.

Studija provedena u nekoliko zemalja širom Evrope otkrila je direktnu vezu između ovih narativa i neodlučnosti u vezi s vakcinama u zemljama poput Italije, Mađarske, Poljske i Francuske. Budući da su politički lideri u tim zemljama tvrdili da se "bore protiv elita" i brane individualne slobode, oni su također težili širenju pogrešnih i zapaljivih poruka o mjerama javnog zdravlja, poput nošenja maski i fizičkog distanciranja.

Šta uraditi?

Države imaju obavezu da poštuju ljudska prava i da osiguraju da su svi, bez diskriminacije, zaštićeni od prijetnje pandemije, te da je svima data najbolja moguća šansa da se nose i oporavljaju od uticaja pandemije na zdravlje, društvo i ekonomiju, navodi Amnesty u svom izvještaju.

Društveni mediji moraju ojačati napore u rješavanju izazova dezinformacija i pridržavati se svoje odgovornosti za poštivanjem ljudskih prava.

No, globalna kriza koja je nastala izbijanjem COVID-19 također predstavlja i priliku za države i političke lidere da obnove društva i povjerenje koje su širom svijeta mnogi izgubili u vlade. Politički lideri širom svijeta imaju priliku da dokažu da su u stanju da okupe ljude kako bi pomogli u izgradnji pravednih i jednakih društava zasnovanih na poštivanju ljudskih prava.

Preporuke Amnestija vladama širom svijeta jeste da osiguraju svima da imaju slobodan, neometan i lagan pristup vjerodostojnim, pouzdanim, objektivnim informacijama utemeljenim na dokazima, zatim ukidanje nepotrebnih ograničenja prava na slobodu izražavanja, uključujući pravo traženja, primanja i prenošenja informacija o COVID-19.

Ukidanje ili izmjena zakona koji izriču krivične kazne za one koji ostvaruju svoje pravo na slobodu izražavanja. Dalje, suzdržavanje od ciljanja kritičara ili drugih izvora vjerodostojnih informacija drakonskim mjerama koje neopravdano ograničavaju pravo na slobodu izražavanja u ime borbe protiv COVID-19.

Društvene mreže uključene u omogućavanje i moderiranje online sadržaja moraju se pridržavati svojih odgovornosti vezanih za ljudska prava, te također moraju osigurati veću transparentnost u vezi praksi i politika moderiranja sadržaja kao i algoritama koji podržavanju njhove sisteme.

Amnesty također preporučuje usvajanje odgovarajućih zakonskih okvira koji su u skladu sa obavezama o ljudskim pravima, kako bi se riješili štetni učinci lažnih ili obmanjujućih informacija koje bi mogle ugroziti pravo na zdravlje.

Izvor: Amnesty International