Vlada FBiH dala saglasnost za poskupljenje veleprodajne cijene plina

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dala je saglasnost za poskupljenje veleprodajne cijene prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području FBiH. Saglasnost je donesena  na hitnoj telefonski održanoj sjednici u petak, 12. novembra. Dosadašnja cijena iznosi 599 maraka(300 evra)/1000 standardnih kubnih metara (Sm3), odnosno 0,599 maraka/Sm3.

Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade FBiH, nova cijena se primjenjuje počev od 1. novembra i na nju nije uračunat porez na dodatnu vrijednost.

U saopštenju se dodaje i da „danom početka primjene ove odluke prestaje da važi Odluka o davanju saglasnosti na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa iz 2020. godine“.

Prema Odluci Vlade FBiH o davanju saglasnosti na veleprodajnu cijenu plina koja je usvojena u decembru 2020. godine, od 1. januara se primjenjivala cijena koja je iznosila i 485 maraka/1.000Sm3, odnosno 0,485 KM/Sm3,

„U obrazloženju Odluke je navedeno da je privredno društvo Energoinvest d.d. Sarajevo Federalnom ministarstvu trgovine FBiH uputilo zahtjev za promjenu veleprodajne cijene prirodnog gasa prema distributivnim kompanijama u FBiH, a na što je mišljenje dalo i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije“, stoji u saopštenju Vlade FBiH.

Ističe se da je „Energoinvest je u svojoj analizi, koja je sastavni dio zahtjeva, naveo kretanje prodajne cijene gasa na tržištu u posljednjih godinu dana“.

Uz zahtjev je priložena i Odluka direktora privrednog društva Energoinvest d.d. Sarajevo o utvrđivanju prodajne cijene gasa za distributivne kompanije.

BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Isporuka plina putem ovog toka u Federaciji BiH počela je u aprilu ove godine. Federacija BiH je jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta. 

BiH je do tada ruski plin dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Zbog promjene rute, Uprava kompanije “BH-Gas”, javne kompanije zadužene za proizvodnju i transport plina, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, podnijela je 5. aprila krivične prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u kompaniji “Energoinvest”

Iz “BH gasa” tada su naveli da je “Energoinvest” jednostrano raskinuo važeći ugovor o transportu plina sa mađarskim dobavljačem kompanijom FGSZ, koji je na snazi do 2023. godine, zbog čega će na ime ugovorne klauzule morati da se isplati odšteta u iznosu većem od 20 miliona dolara.

Kao jedno od strateških opredjeljenja Vlade Federacije BiH prije više od godinu dana najavljen je i projekt “Južna interkonekcija“, vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura).

Ovim projektom predviđa se izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH, a trebao bi povezati trenutni transportni plinovod BiH sa hrvatskim sistemom plinovda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj (RS) isporuka plina putem Turskog toka počela je 1. januara ove godine.

U Republici Srpskoj 16. marta ove godine potpisan je i ugovor o plinofikaciji ovog entiteta "Nova istočna interkonekcija Republike Srpske/BiH i Republike Srbije" koji su potpisali predstavnici Srbijagasa i javnog preduzeća Gas-Res iz Republike Srpske.

Kako je tada saopšteno, osnovni cilj Sporazuma jeste priključenje Republike Srpske i BiH na plinovodni transportni sistem u Republici Srbiji, kao i na projekat „Balkanski tok“.

BiH nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Na ovo su upozorili i iz Energetske zajednice koja je 17. januara uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.

Plinovod "Turski tok" dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.

Ruski projekat - plinovod “Turski tok” godišnje bi trebalo da transportuje 31,5 milijardi kubnih metara plina iz Rusije koji proizvodi ruski energetski gigant Gasprom. Polovina od toga, 15,75 milijardi, rezervirana je za potrebe Turske, dok će druga polovina ići dalje ka južnoj i centralnoj Evropi, između ostalog kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

Dostava plina u BiH bila je prekinuta 1. novembra, zbog kvara na transportnoj trasi plina u Bugarskoj.

Zbog krize u snabdijevanju plinom, u Vladi Federacije BiH je, 1. novembra poslijepodne, održan hitni sastanak, a ishod je dogovor o pozajmici plina iz Srbije kojeg je ta zemlja uvezla iz Mađarske.

U dva navrata iz Srbije je u BiH pristiglo ukupno 600.000 kubika plina.

Kvar na plinovodu u Bugarskoj saniran je do 3. novembra.