Skupština Crne Gore podržala utvrđivanje Đukanovićeve odgovornosti za Cetinje

Skupština Crne Gore usvojila je prijedlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav, javnom sugestijom da se izmjesti ustoličenje mitropolita Sprske pravoslavne crkve Joanikija sa Cetinja, 5. septembra ove godine.

Kao kršenje Ustava, iz parlamentarne većine naveli su dvije Đukanovićeve izjave od 28. avgusta na Cetinju, u kojima je sugerisao da Srpska pravoslavna crkva obavi ustoličenje mitropolita Joanikija van Cetinja i kada je najavio da će i on biti na Cetinju 5. septembra na dan ustoličenja sa građanima koji se protive tom činu.

Partije koje čine skupštinsku većinu ocijenile su da je predsjednik Crne Gore prekršio Ustav u dijelu u kome se navodi da su vjerske zajednice odvojene od države.

Prijedlog je podržao 41 poslanik, dok je 36 bilo protiv.

Nakon glasanja, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić je saopštio da će prijedlog dostaviti Ustavnom sudu koji u konačnom treba da donese odluku da li je predsjednik države povrijedio Ustav.

Ukoliko Ustavni sud ocijeni da je predsjednik prekršio Ustav, Skupština Crne Gore većinom glasova može donijeti odluku o njegovom razrješenju.

Ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve, Joanikija, na Cetinju 5. septembra obavljeno je uz oštar otpor građana Cetinja, opozicionih stranaka predvođenih Demokratskom partijom socijalista i procrnogorskih organizacija.

Joanikije je ustoličen na Cetinju uz asistenciju kompletnog bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori koji se sukobio sa demonstrantima.

Na Cetinju je tog dana bio i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je podržao demonstrante.

Parlamentarnu većinu u Crnoj Gori od avgustovskih izbora prošle godine čine snage predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Na drugoj strani opozicione stranke, predvođene Đukanovićevom demokratskom partijom socijalista, su ocijenile da je inicijativa parlamentarne većine politički pamfleti pokušaj kompomitacije predsjednika Crne Gore.

Đukanoviću, čija je partija nakon tri decenije izgubila te izbore, mandat na mjestu predsjednika Crne Gore traje još dvije godine.