Spašavanje vječnog leda sibirskog 'Pleistocenskog parka'
Na dalekom sjeveroistočnom dijelu sibirske Jakutije, oko 1.600 kilometara od Jakutska, ekolog Sergej Zimov i njegov sin Nikita izgradili su ono što nazivaju "Pleistocenski park". Zemljište od 145 kvadratnih kilometara pretvorili su u eksperiment kako bi smanjili negativne efekte klimatskih promjena. U pokušaju da zaustave otapanje permafrosta, stalno zamrznutog tla, ponovo naseljavaju ovo područje divljim životinjama.
Zimovi su počeli dovoditi divlje životinje u ograđeni park 1996. godine i do sada su naselili oko 200 životinja, uključujući bizone, mošusne volove, sobove i konje. Kažu da, kako životinje gaze po snijegu, omogućavaju da žestoka hladnoća može bolje prodrijeti u tlo. Istovremeno, oni se nadaju da će ponovno dovođenje životinja na ispašu pomoći u obnavljanju ekosistema travnjaka koji je datira iz perioda posljednjeg ledenog doba.
Gubitak permafrosta smatra se rezultatom klimatskih promjena. Naučnici kažu da bi emisije stakleničkih plinova nastale od odmrzavanja permafrosta na kraju mogle biti jednake ili čak premašiti emisije industrijskog sektora Evropske unije.
Permafrost pokriva 65 posto ruskog kopnenog područja. Na lokalitetu zvanom Duvani Jar, moguće je uočiti efekte podzemnog odmrzavanja, otkrivajući floru i faunu iz pleistocena, koji su zamrznuti milenijima.
Nakon što se jednom smrznuta organska tvar odmrzne i počne raspadati, dolazi do oslobađanja ogromnih količina stakleničkih plinova. Naučnici procjenjuju da permafrost na sjevernoj hemisferi sadrži oko 1,5 triliona tona ugljika, što je otprilike dvostruko više od količine koja se trenutno nalazi u atmosferi, ili oko tri puta više od količine svih živih stabala i drugih biljaka na Zemlji.
Potopljeno ili neuobičajeno zemljište pojavljuje se na mjestima na kojima permafrost nestaje, stvarajući tip terena poznat kao termokarst. Grad Čurapča jedna je od mnogih lokacija na sjevernu Rusije u kojima su klimatske promjene uticale na izmjenu krajolika.
Širom Rusije više od 15 miliona ljudi živi na permafrostu. Prema nekim procjenama, šteta nanesena gradovima i infrastrukturi mogla bi Rusiju koštati oko 100 milijardi dolara do 2050. godine ako se zagrijavanje Zemlje nastavi.
Mnogi domovi, cjevovodi i putevi na krajnjem sjeveru Rusije izgrađeni su uz pretpostavku da će vječni led ostati čvrst. Sada su se počeli raspadati.
Decenijama je Sergej Zimov radio na podizanju svijesti o opasnostima klimatskih promjena i gubitka permafrosta.
"Vrlo je teško pristati na smanjenje industrijske emisije CO². Smanjenje emisije permafrosta je mnogo lakše", napisao je Zimov u manifestu iz 1988. godine, izlažući svoju hrabru ambiciju.
"Sve što je potrebno je preći mentalne barijere, prihvatiti da ekosistemi pašnjaka imaju pravo na život i vratiti dio teritorije koji su im naši preci uzeli."
Zimovi kažu da životinje koje naseljavaju "Pleistocenski park" već imaju uticaj, održavajući tlo hladnijim nego u okolnim područjima. Međutim, projekat je samo predstavljanje potencijalne ideje. Ekolozi bi želeli da se stotine hiljada životinja vrati ispaši na milione hektara arktičkog područja.
"Radimo na tome da dokažemo da će ovi ekosistemi pomoći u borbi, ali, naravno, sami naši napori nisu dovoljni", rekao je Nikita Zimov.
Pišu: Maxim Shemetov, Tom Balmforth i Clare Baldwin (Reuters), Matthew Luxmoore
Preveo: Zvjezdan Živković