Dodik kaže da je za dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH
On je dodao da su ti stavovi trenutno toliko suprotstavljeni "da ne nude realni optimizam".
"Evropa je sebi dozvolila da bude jednostrano informisana i da uvažava samo 'muslimanske' stavove iz Sarajeva, što dovodi od udaljavanja od potrebnog konsenzusa", izjavio je Dodik na konferenciji za novinare 18. marta u Istočnom Sarajevu, komentarišući posljednje sastanke sa predstavnicima dijela međunarodne zajednice u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.
Prema njegovim riječima, "za rješenje političke krize neophodno je uvažiti istorijske i etničke okolnosti u BiH, kao i ustavne nadležnosti i Republike Srpske i Federacije BiH".
On je rekao da članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić "kao papagaji ponavljaju nebulozne stavove o nekakvom ratu", što, kako kaže, dodatno usložnjava političku situaciju.
"Ne može se ukrajinska kriza na bilo koji način dovoditi u vezu sa političkom situacijom u BiH, a posebno to ne može biti instrument pritiska na institucije i političke predstavnike Republike Srpske da odustanu od svojih odluka i proklamovanih stavova u vezi sa vraćanjem nepravično oduzetih nadležnosti sa BiH na nivo institucija u Republici Srpskoj", rekao je Dodik.
Suština izmjena Izbornog zakona BiH jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH" kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH, te insistiraju na redukciji ovlasti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše "Hrvat", "Bošnjak" odnosno "Srbin", stoji "predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana", te isto tako za bošnjačkog te srpskog člana Predsjedništva BiH.
Evropski sud za ljudska prava od 22. decembra 2009. čeka provođenje svoje presude u predmetu "Sejdić-Finci" te kasnijih presuda u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić protiv BiH".