Ministar sigurnosti BiH zatražio dodatnu pomoć NATO-a
Cikotić se u Briselu sastao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javierom Colominom, a razgovarano je o stanju u regionu i o posljedicama pogoršane sigurnosne, humanitarne i ekonomske situacije u svijetu.
Manje EUFOR-a znači više NATO-a u BiH
Razgovarano je i o konkretnim pojektima kroz koje će NATO nastaviti pomagati BiH da ojača spremnost institucija da odgovore na sugurnosne izazove i posljedice prirodnih nesreća.
Na sastanku je istaknuta dobra naučno-tehnička saradnja sa NATO-om u oblasti zaštite i spašavanja, a ministar Cikotić je zatražio proširenje saradnje i na druge oblasti sigurnosti.
NATO je 1949. godine formiran kao vojno-politički savez, u kojem svaka država članica zadržava svoj suverenitet, a osnovni zadatak saveza je zaštita bezbjednosti i slobode država članica.
Po pitanju članstva u NATO-u u BiH nema konsenzusa. Zvaničnici iz Republike Srpske slijede opredjeljenje Republike Srbije o vojnoj neutralnosti.
Bosna i Hercegovina je prve koraka ka članstvu u NATO-u napravila 2005. godine donošenjem Zakona o odbrani BiH kojim su brojne državne institucije obavezane da provode aktivnosti na priključenju BiH ovom vojno-političkom savezu.
BiH je od 2006. godine članica NATO-ovog Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza. Akcijski plan (ANP) predstavlja pripremnu fazu za punopravno članstvo u ovom savezu, a BiH je trenutno jedina zemlja u ANP-u.
Narodna skupština Republike Srpske, jednog od dva bh entiteta, je 2017. godine proglasila vojnu neutralnost i od tada se predstavnici ovog entiteta protive ulasku BiH u NATO.
Od zemalja Zapadnog Balkana su tom savezu su pristupile Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.