U Srebrenici umjetnička instalacija 'Majčina marama'
Umjetnička instalacija "Majčina marama" postavljena je 9. i 10. jula u Memorijalnom centru u Potočarima, na istoku Bosne i Hercegovine, s ciljem dokumentovanja priča žena koje su preživjele genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.
Dio je to inicijative "Heroine Srebrenice", koja je nastala kao rezultat saradnje Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" te Centra za postkonfliktna istraživanja i Memorijalnog centra Srebrenica.
Marame su izložene na platou u blizini Memorijalnog centra u kojem se, istovremeno, održava međunarodna konferencija "Heroine Srebrenice – majčina marama".
"Ovdje su se okupile majke i žene iz cijelog svijeta. Cilj nam je da na licu mjesta saznaju istinu o genocidu, ali da čujemo i njihove priče, nihova iskustva iz zemalja u kojima se vodi ili se vodio rat", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".
U Memorijalnom centru Potočari u ponedjeljak, 11. jula, bit će upriličena komemoracija povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici te ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava.
Počast žrtvama u nedjelju je odao ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy. Američki ambasador se u Potočarima, također, sastao sa Alice Wairimu Nderitu, specijalnom savjetnicom Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida.
Na Twitteru je Murphy objavio da su borba protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca te odavanje počasti žrtvama i podrška porodicama ključni su za budućnost BiH.
U nedjelju u popodnevnim satima očekuje se i dolazak učesnika Marša mira te biciklista, motociklista i maratonaca iz BiH i Hrvatske.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Vlada Federacije BiH proglasila je 11. juli Danom žalosti u ovom entitetu, dok dan žalosti nije proglašen u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj državi.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.