Zvaničnici poručili da u EU nema mjesta negiranju genocida
U zajedničkoj izjavi povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici, koja se obilježava 11. jula, naveli su da je "Evropa zakazala u Srebrenici", ali i da u njoj danas nema mjesta negiranju genocida, revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca.
"U ovim opasnim vremenima želimo vidjeti kako Bosna i Hercegovina napreduje u pomirenju, prevladavanju naslijeđa prošlosti i na putu integracije u EU", poručili su dužnosnici EU.
Kako je rečeno, politički lideri BiH moraju riječi pretvoriti u djela te izabrati istinu, pravdu i suradnju umjesto straha i mržnje.
"Kako bi nadvladali tragično naslijeđe prošlosti i izgradili svjetliju i prosperitetniju budućnost za sljedeće generacije", kaže se u izjavi.
Borrell iVárhelyi poručili su da građani BiH zaslužuju društvo u kojem vladaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.
"EU je izgrađena kao zajednički mirovni projekt, a budućnost BiH je unutra Unije. To će međutim zahtijevati da svi lideri rade na tome da mir, pomirenje, uzajamno razumijevanje i dijalog stave na vrh svog dnevnog reda i da se uključe u program reformi", istaknuto je.
Također, u izjavi su se osvrnuli na rusku invaziju u Ukrajini koja je počela 24. ferbuara, navodeći da se "mir ni danas ne može uzeti zdravo za gotovo".
"Ruska neopravdana i ničim izazvana agresija protiv Ukrajine vratila je brutalni rat na naš kontinent. Masovna ubistva i ratni zločini koje vidimo u Ukrajini vraćaju živa sjećanja na one kojima smo svjedočili u ratu na Zapadnom Balkanu", istaknuli su.
Kako su naveli, više nego ikada dužnost je sjećati se genocida u Srebrenici, kao dijela zajedničke evropske povijesti.
"Dok vidimo da su sigurnost i stabilnost Evrope i međunarodni poredak, temeljen na pravilima, duboko uzdrmani, podsjećamo se na potrebu da ustanemo u odbranu mira, ljudskog dostojanstva i univerzalnih vrijednosti", poručeno je.
Posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, bit će ukopani 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima, na istoku BiH.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Vlada Federacije BiH proglasila je 11. juli Danom žalosti u ovom entitetu, dok dan žalosti nije proglašen u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj državi.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.